Da bi razumjeli šta je ekcem i šta ga uzrokuje, pomaže nam da znamo nešto o razlikama između zdrave kože i kože zahvaćene ekcemom.
Zdrava koža pruža snažnu barijeru u zaštiti tijela od spoljašnjih uticaja, od infekcije ili iritacije, učestvuje u regulisanju tjelesne temperature, sprečava gubitak vode i elektrolita.
Šta predstavlja ekcem?
Ekcem je hronično, zapaljensko oboljenje pokrenuto različitim alergenima.
Pojavljuje se u obliku polimorfne reakcije kože praćene svrabom.
Karakteriše ga:
eritem (crvenilo),
edem (otok),
vezikule (mehurići),
vlaženje u akutnoj fazi i/ili lihenifikacija (suvoća kože),
deskvamacija i
hiperkeratoza (zadebljanje kože) u hroničnoj fazi.
Vrste ekcema
Postoje različite kliničke forme ekcema, od kojih su najčešći:
Atopijski dermatitis
Kontaktni dermatitis (alergijski i iritativni)
Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis najčešće počinje od trećeg mjeseca života. Klinička slika varira i po izgledu i po lokalizaciji, a u zavisnosti od uzrasta bolesnika.
Kod odojčadi promjene se javljaju na koži lica – obrazi, brada, čelo – u vidu eritematoznih (crvenih) područja, nekada posutih vezikulama (mehurićima), praćenih svrabom koji remeti san.
Poslije druge godine života promjene se manifestuju u vidu plakova sa lihenifikacijom i deskvamacijom, a zahvataju kožu velikih pregiba – laktova, koljena i vrata. Kod većine oboljelih može se dokazati preosjetljivost na grinje iz kućne prašine i druge alergene iz vazduha.
Kod adolescenata promjene zahvataju lice, vrat, gornju polovinu trupa, kožu šaka i stopala. Kod većine pacijenata, poslije puberteta ili do 30. godine, nastupa remisija (povlačenje) oboljenja.
U adultnom periodu atopijski dermatitis ostaje aktivan kod manjeg broja oboljelih, a rijetko se prvi put javlja.
Kontaktni dermatitis
Kontaktni dermatitis nastaje usljed kontakta kože sa iritirajućim agensom koji dovodi do iritacije ili alergijske reakcije.
Najčešći iritansi su sapuni, deterdženti, antiseptici, mašinsko ulje, cement, prašina, alkohol, mnoge biljke, propolis, pesticidi, metal nikl u nakitu.
Javlja se na dijelovima kože koji su bili u kontaktu sa iritirajućom supstancom. Simptomi su:
crveni osip,
svrab,
suva, ispucala, perutava koža,
neravnine u vidu plikova,
osjećaj žarenja.
Kako se ekcem dijagnostikuje?
Dijagnoza ekcema se postavlja na osnovu:
anamneze,
kliničke slike,
probe ekspozicije i eliminacije alergena,
alergoloških kožnih proba i
imunoloških testova.
Kako se liječi ekcem?
Terapija mora biti pod kontrolom nadležnog dermatologa koji će odrediti način primjene lijeka, kao i trajanje terapije.
Najprije se pokušava sa pronalaženjem uzroka ekcema i davanjem savjeta o materijama koje treba izbjegavati.
Ukoliko se radi o blagom osipu, biće dovoljna kratkotrajna primjena kreme sa kortikosteroidom ili imunomodulatorom (takrolimus i pimekrolimus). U slučaju izraženog svraba i upalne reakcije na koži, neophodan je i antihistaminik, sistemski kortikosteroid, a ukoliko se javi sekundarna infekcija, daje se i antibiotik. Najvažnije je omogućiti da se koža zahvaćena ekcemom ne isušuje, što se postiže hidrantnim kremama kojima se koža omekšava.
Koje su preporuke u liječenju ekcema?
Ne koristiti garderobu od sintetike ili vune, već pamučne tkanine
Umjesto sapuna opredijeliti se za uljane kupke
Zamijeniti jake deterdžente i omekšivače blažom formulom
Izbjegavati nagle temperaturne razlike
Poruka
„Ranim otkrivanjem prvih simptoma ekcema od strane dermatologa smanjuje se intenzitet simptoma, bolest se drži pod kontrolom i proređuje se eventualno novo pogoršanje bolesti”, ističe dr Jelena Bojčević Milosavljević.
„Promjenama životnog stila, uvođenjem izmjena u uobičajeni režim ishrane, poboljšava se funkcija kože, a zdrava koža je manje sklona upalama i pruža bolju zaštitu od alergena i iritanasa”, poručuje dr Jelena Bojčević Milosavljević.
(stetoskop.info)
