Svjetski je dan borbe protiv Alchajmerove bolesti i demencije. Ova oboljenja imaju razmjere epidemije. Skoro 26 miliona ljudi u svijetu boluje, a u Srbiji oko 10 odsto populacije starije od 65 godina ima Alchajmerovu bolest. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će taj broj u narednih pet godina biti udvostručen. O mogućnostima ranog otkrivanja, ublažavanja posljedica bolesti, o terapiji, o podršci članovima porodice govorio je psihijatar prof. dr Vladimir Janjić, dekan Medicinskog fakulteta u Kragujevcu.
Profesor Janjić naglašava da je Alchajmerova bolest izuzetno teška, ozbiljna bolest, bolest starih. Najviše je karakterišu zaboravnost i otežano upamćivanje tekućih događaja. Oboljeli često do detalja mogu da se sjete nekih događaja od prije 10, 20 i više godina, ali ne mogu da se sjete šta se desilo juče, šta su doručkovali prije toga.
„Međutim, poremećaj pamćenja se javlja kod 85 odsto pacijenata, ali ne mora svaki pacijent s Alchajmerovom bolešću da ima i poremećaj pamćenja. Kod nekih 15 odsto se javljaju neanamnestičke forme i drugi poremećaji saznajnih funkcija. Imaju probleme u planiranju aktivnosti, problem sa govorom, ne mogu da nađu adekvatnu riječ, zatim često ponavlja jedne te iste sadržaje, mogu da se izgube u nepoznatoj sredini, imaju problem sa orijentacijom, naročito u vremenu i prostoru“, objašnjava gost Dnevnika.
Uzroci Alchajmerove bolesti
Još uvijek ne postoje jasni dokazi šta tačno dovodi do pojave Alchajmerove bolesti. Ono što se javlja kod svakog pacijenta i što je suština ove bolesti jeste propadanje nervnih ćelija u mozgu i taloženje određenih patoloških proteina, beta-amiloida, koji dovode do problema funkcionisanja centralnog nervnog sistema i kao posljedicu imamo poremećaje pamćenja, probleme sa mišljenjem, probleme sa koncentracijom, pažnjom, zatim promjene raspoloženja i razne druge simptome u zavisnosti od stepena bolesti, dodaje profesor Janjić.
„Postoje takozvane familijarne forme, ali one se javljaju u nešto manjem procentu. Generalno, ne radi se o nasljednoj ili direktno nasljednoj bolesti, ali je veći rizik kod onih koji su u porodici imali nekog bliskog člana porodice koji je imao ovu bolest ili ima ovu bolest. Ali ne postoji direktno nasljeđivanje“, naglašava profesor.
Bolest starije populacije
Alchajmerova bolest jeste bolest starije populacije jer 95 odsto pacijenata su starije životne dobi, preko 65 godina, ali u nekih pet odsto slučajeva može da se javi i kod mlađih osoba od 50, 55, čak i 40+ godina.
„Ono što je sigurno utvrđeno jeste da se promjene u mozgu kod oboljelih od Alchajmerove bolesti javljaju nekih pet, 10, pa čak i 20 godina prije nego što dođe do ispoljavanja simptoma bolesti ili prije nego što se postavi dijagnoza bolesti“, napominje prof. Janjić.
Nervne ćelije se ne obnavljaju ili se obnavljaju samo u malom stepenu. Praktično postoji pretklinička forma Alchajmerove bolesti, kada ne dolazi do ispoljavanja pomenutih simptoma ili jasnih simptoma, ali mogu da se jave, na primjer, u srednjoj životnoj dobi, kada se žalimo da možda povremeno zaboravljamo, objašnjava doktor.
„Obično smo nekada govorili, ma ne, to je previše rada, loša koncentracija, ali to se zove subjektivna kognitivna zaboravnost i pokazalo se da 30 odsto ljudi koji imaju tu subjektivnu kognitivnu zaboravnost u srednjoj životnoj dobi kasnije mogu da razviju Alchajmerovu bolest“, navodi gost Dnevnika.
Može li se spriječiti razvoj ozbiljnih formi bolesti
Specifična terapija ili lijek koji može da izliječi Alchajmerovu bolest ne postoji, mada se radi na njenom pronalasku.
Sadašnje terapijske opcije koje su široko dostupne, mogu samo da uspore progresiju bolesti i da poprave određene simptome, ali ograničeno, međutim, svakako omogućavaju bolji kvalitet života ovih pacijenata i olakšavaju njegu i brigu negovateljima, napominje profesor.
„Ono što je svakako vrlo bitno u cilju odlaganja ili sprječavanja nastanka Alchajmerove bolesti su intervencije, posebno u srednjoj životnoj dobi i kasnije, gdje moramo da vodimo računa o tome da se eliminiše visok pritisak, zatim da se vodi računa o šećeru u krvi. Vrlo je bitan lipidni status, odnosno kontrola holesterola, triglicerida. Onda, ako imamo neke hronične bolesti, one se moraju držati pod kontrolom, da se redovno koristi terapija. Takođe je bitno kod osoba koje imaju depresiju da se ta depresija liječi, jer to takođe može biti jedan od faktora koji doprinose razvoju Alchajmerove bolesti“, ističe doktor.
Ipak, najbitniji je kognitivni trening, žargonski „bildovanje mozga“, i fizička aktivnost.
„Kognitivni trening su praktično različite intelektualne i kreativne aktivnosti. Od onog čuvenog rješavanja ukrštenica, preko rješavanja određenih zagonetki, pisanja pjesama, bavljenja umjetnošću, do učenja novih jezika. Učenje novih fraza je vrlo bitno jer je to kombinacija fizičke aktivnosti i kognitivnog treninga“, objašnjava profesor.
Podrška negovateljima
Alchajmerova bolest i uopšte mentalne bolesti starih su obuhvaćene planom o zaštiti mentalnog zdravlja, ali strategija kod nas još uvijek ne postoji, napominje profesor Janjić.
„Negovatelji su zaista ljudi koji su pod ogromnim opterećenjem i od samo jedne osobe oboljele od Alchajmerove bolesti četiri osobe trpe. Od te četiri jedna završi na bolničkom liječenju kao posljedica te njege i brige i zato oni iziskuju zaista veliku podršku i zdravstvenog sektora, ali i drugih institucija društva“, naglašava prof. dr Vladimir Janjić na kraju gostovanja u Dnevniku RTS-a.
