(INTERVJU) Miloš Vučević za Borbu: Segmenti društva u Crnoj Gori i dalje baštine srbofobiju, položaj srpskog naroda u fazi oporavka; Sa novom Vladom je poboljšana situacija u odnosima između Beograda i Podgorice!

Predsjednik Srpske napredne stranke i bivši premijer Srbije Miloš Vučević u intervjuu za Borbu govorio je o aktuelnoj situaciji u Republici Srbiji i kazao da je Srbija u proteklom periodu bila izložena konstantnim pritiscima i hibridnim napadima čiji je cilj bio izazivanje unutrašnjih nemira i destabilizacija države.

U intervjuu za Borbu kazao je da je Srbija je danas jača nego ikada i mnogo otpornija na takve pritiske.

Dotakao se i srpskog pitanja u regionu i kazao da se ono prije svega odnosi na položaj i prava Srba koji žive van granica Republike Srbije, kao i na položaj Srba koji žive na teritoriji južne srpske pokrajine, na Kosovu i Metohiji.

„Glavne prepreke rješavanju ovih pitanja su, nažalost, nedostatak iskrene političke volje kod nekih regionalnih aktera, zatim istorijski revizionizam i negiranje statusa Srba kao konstitutivnog naroda u nekim državama, gdje im je taj položaj ustavom garantovan, te dvostruki standardi međunarodne zajednice“, kazao je Vučević za Borbu.

Dotakao se i položaja Srba u Crnoj Gori i kazao da je položaj srpskog naroda u Crnoj Gori je u fazi oporavka nakon decenija sistematske diskriminacije.

„Međutim, daleko je od idealnog. I dalje se suočavaju sa izazovima u pogledu pune ravnopravnosti, proporcionalne zastupljenosti u institucijama, te statusa srpskog jezika. Neki segmenti društva u Crnoj Gori i dalje gaje srbofobiju, ali vjerujem da će se to vremenom promijeniti“, kazao je Vučević za Borbu.

U intervjuu za naš portal dotakao se i koncerta Marka Perkovića Thompsona na kom se glorifikovao ustaški nacistički pokret i kazao da to predstavlja šokantan primjer licemjerja i dvostrukih standarda.

Borba: Kako ocjenjujete pokušaje destabilizacije Srbije, kroz pokušaje obojene revolucije? Ko stoji iza tih pokušaja i kakvi su bili njihovi konkretni ciljevi?

Vučević: Srbija je u proteklom periodu bila izložena konstantnim pritiscima i hibridnim napadima čiji je cilj bio izazivanje unutrašnjih nemira i destabilizacija države. Ti pokušaji, koje mi jasno prepoznajemo kao elemente „obojenih revolucija“, nisu bili spontani izrazi volje građana, već orkestrirane akcije sa jasnom namjerom da se sruši ustavni poredak i nasilno preuzme vlast, zaobilazeći izbornu volju naroda.

Naša saznanja jasno ukazuju na to da iza ovih pokušaja stoje određeni spoljni centri moći, nerijetko u saradnji sa dijelom opozicije unutar zemlje, kao i sa nevladinim organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva. Njihov primarni cilj je bio slabljenje Srbije, sprječavanje njene nezavisne politike, a prije svega, sprječavanje napretka Srbije na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Željeli su da nas zaustave na putu ekonomskog razvoja, jačanja vojske i očuvanja teritorijalnog integriteta. Srbija je po prvi put u svojoj istoriji bila na pragu uspjeha – da ekonomski prestigne Hrvatsku. Naravno da se ova informacija nije svidjela svima. Jaka Srbija odgovara samo Srbima.

Borba: Smatrate li da su institucije države Srbije u potpunosti odradile svoj posao u očuvanju ustavnog poretka?

Vučević: Državne institucije Srbije, prije svih Ministarstvo unutrašnjih poslova, Vojska Srbije, ali i bezbjednosne agencije, pokazale su izuzetnu profesionalnost, odlučnost i efikasnost u očuvanju ustavnog poretka i mira. Građani Srbije mogu biti sigurni da država ima kapacitet i volju da zaštiti svoju stabilnost i bezbjednost.

Svaki pokušaj nasilnog rušenja poretka je osujećen, a odgovorni su procesuirani u skladu sa zakonom. Naravno, ova revolucija nam je pokazala i manjkavosti sistema. Pravosuđe i dalje većinom čine divni ljudi, koji se bore za svoju državu i odgovorno rade svoj posao. Ali isto tako – tu su i oni koji su zaista nezavisni od sopstvene države, ali nikako nisu nezavisni od djelovanja drugih država. I na tome ćemo tek morati da poradimo. Nauka, kultura, pravosuđe – pokazali su se kao najranjiviji segmenti društva u smislu prodora stranog uticaja i rušenja postulata sopstvene države.

Borba: Postoji li rizik da se slični pokušaji ponove u narednom periodu i kako će država reagovati ako se to dogodi?

Vučević: Rizik uvijek postoji, s obzirom na geopolitički kontekst i neskrivene interese pojedinih faktora da Srbiju vide slabu, osiromašenu i poniženu. Međutim, Srbija je danas jača nego ikada i mnogo otpornija na takve pritiske. Ukoliko se slični pokušaji ponove, država će reagovati još odlučnije i efikasnije, u potpunosti u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti haos, nasilje i urušavanje institucija. Svaki građanin Srbije će biti zaštićen, a stabilnost države neće biti dovedena u pitanje. I još nešto. Nakon ove pobjede, država će steći neku vrstu imuniteta. Svaki sledeći pokušaj urušavanja našeg sistema, dočekaćemo još odlučnije i poraziti ih još efikasnije.

Borba: Kako danas definišete „srpsko pitanje“ u regionu i koje su glavne prepreke njegovom rješavanju?

Vučević: Srpsko pitanje u regionu danas se prije svega odnosi na položaj i prava Srba koji žive van granica Republike Srbije, kao i na položaj Srba koji žive na teritoriji naše južne pokrajine, na Kosovu i Metohiji. To uključuje njihovo pravo na opstanak, očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta, slobodu vjeroispovjesti, upotrebu jezika i pisma, kao i punu ravnopravnost u državama u kojima žive. Glavne prepreke rješavanju ovih pitanja su, nažalost, nedostatak iskrene političke volje kod nekih regionalnih aktera, zatim istorijski revizionizam i negiranje statusa Srba kao konstitutivnog naroda u nekim državama, gdje im je taj položaj ustavom garantovan, te dvostruki standardi međunarodne zajednice.

Na koji način Srbija može institucionalno i politički da zaštiti prava Srba van svojih granica, a da ne ulazi u sukob sa susjednim državama? Srbija primjenjuje odgovornu i konstruktivnu politiku kada je riječ o zaštiti prava Srba u regionu. To činimo prije svega kroz jačanje bilateralnih odnosa sa susjednim državama, uvijek ističući neophodnost poštovanja prava manjina po najvišim evropskim standardima. Koristimo sve diplomatske kanale, uključujući međunarodne forume poput UN-a, Savjeta Evrope i OEBS-a, kako bismo ukazali na potrebu zaštite srpskog naroda. Takođe, pružamo snažnu finansijsku i logističku podršku srpskim institucijama, udruženjima, školama i crkvama u dijaspori, čime im pomažemo da očuvaju svoj identitet. Naš cilj je mir i stabilnost i nikada nećemo raditi na štetu suvereniteta susjednih država, ali ćemo uvijek biti uz svoj narod.

Borba: Kako ocjenjujete trenutni položaj srpskog naroda u Crnoj Gori?

Vučević: Položaj srpskog naroda u Crnoj Gori je, rekao bih, u fazi oporavka nakon decenija sistematske diskriminacije. Poslednje promjene vlasti, u kojima je i srpski narod odigrao ključnu ulogu, donijele su izvjesno poboljšanje, posebno u pogledu vjerskih sloboda i zaustavljanja pritisaka na Srpsku pravoslavnu crkvu. Međutim, daleko je od idealnog. I dalje se suočavaju sa izazovima u pogledu pune ravnopravnosti, proporcionalne zastupljenosti u institucijama, te statusa srpskog jezika. Neki segmenti društva u Crnoj Gori i dalje gaje srbofobiju, ali vjerujem da će se to vremenom promijeniti. Da li Srbija ima konkretan plan podrške Srbima u Crnoj Gori, naročito u oblasti kulture, jezika i obrazovanja? Apsolutno.

Srbija ima jasan i sveobuhvatan plan podrške Srbima u Crnoj Gori, sa posebnim akcentom na očuvanje njihovog kulturnog i nacionalnog identiteta. Aktivno finansiramo kulturne projekte, izdavaštvo na srpskom jeziku, organizaciju manifestacija koje promovišu srpsku tradiciju. Putem stipendija i programa razmjene podržavamo obrazovanje na srpskom jeziku, a naročito rad Srpske kuće u Podgorici kao centralnog mjesta okupljanja i delovanja. Naša podrška je transparentna i usmjerena isključivo na očuvanje identiteta, bez ikakvih političkih primjesa. Postoji li institucionalna saradnja između Beograda i Podgorice po pitanju prava i statusa Srba u Crnoj Gori? Nakon perioda zategnutih odnosa, s dolaskom nove vlade u Crnoj Gori značajno je poboljšana institucionalna saradnja između Beograda i Podgorice.

Otvoren je dijalog na ministarskom i predsjedničkom nivou o vitalnim pitanjima, uključujući i prava Srba. Smatramo da je to korak u pravom smjeru i da se samo otvorenim dijalogom i međusobnim uvažavanjem mogu riješiti svi izazovi. Srbija je uvijek spremna za konstruktivan razgovor i saradnju na dobrobit svih građana, uključujući i Srbe u Crnoj Gori. Naravno, saradnja nije idealna, nerijetko nailazimo na nedovoljno razumijevanja kada je najvišim adresama u Podgorici reč, ali ne odustajemo od svog, konstruktivnog, pristupa i vjerujemo u uspjeh koji će doći naposletku.

Borba: Kako komentarišete činjenicu da je u samom srcu Evropske unije održan koncert Marka Perkovića Tompsona, poznatog po veličanju ustaške ideologije, bez ikakve osude od strane evropskih institucija?

Vučević: Činjenica da se u srcu Evropske unije, koja se diči antifašističkim vrijednostima i borbom protiv govora mržnje, održava koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je nedvosmisleno povezan sa veličanjem ustaške ideologije i promocijom mržnje, a da pri tome izostaje adekvatna osuda od strane evropskih institucija, predstavlja šokantan primjer licemjerja i dvostrukih standarda.

To je poraz za antifašizam i udarac na same temelje na kojima bi Evropska unija morala da počiva.

Borba: Da li je ćutanje EU o ovom događaju pokazatelj dvostrukih standarda kada je riječ o istorijskom revizionizmu i govoru mržnje u regionu?

Vučević: Apsolutno da. To ćutanje je najjasniji mogući pokazatelj dvostrukih standarda. Dok se Srbiji stalno drže lekcije o suočavanju sa prošlošću i zabrani govora mržnje, a svaka naša izjava se mjeri i analizira, dotle se toleriše otvoreno veličanje fašističkih ideologija u zemljama članicama EU. To pokazuje da evropske vrijednosti očigledno ne važe jednako za sve i da se politički interesi često stavljaju iznad proklamovanih principa.

Borba: Kako tumačite to što su regionalni lideri – koji inače vrlo brzo reaguju na svaku izjavu iz Beograda – ostali nijemi na ovaj događaj?

Vučević: Ćutanje regionalnih lidera samo potvrđuje njihovo licemjerje. Oni su selektivno slijepi i gluvi kada je riječ o problemima u sopstvenom dvorištu ili u dvorištu svojih „partnera“ unutar EU. To je jasan znak političkog oportunizma i nedostatka iskrene posvećenosti borbi protiv istorijskog revizionizma i govora mržnje. Radije će ćutati i preći preko svega, nego zbog stava navući na sebe gnijev političkog Zagreba.

Borba: Mislite li da bi bilo moguće da se u Beogradu održi koncert sličnog karaktera s obrnutim porukama, a da Zapad to ignoriše?

Vučević: Naravno da ne. Kada bi se u Beogradu održao koncert sličnog karaktera, sa, recimo, porukama koje bi bile uvredljive za druge narode ili glorifikovale neke sporne periode istorije, Zapad bi reagovao munjevito i najžešće moguće. Bili bismo suočeni sa osudama sa svih strana, prijetnjama sankcijama, medijskom hajkom i diplomatskim pritiscima. To još jednom potvrđuje da se princip „jednakosti za sve“ ne primjenjuje kada je u pitanju Srbija. Nažalost, to je realnost sa kojom se suočavamo.