Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić od oktobra 2023. godine, suočio se sa najmanje jednom formalnom inicijativom za razrješenje s te funkcije. Ta inicijativa je pokrenuta u martu 2024. godine od strane opozicionih stranaka, uključujući Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokrate (SD), Demokratsku uniju Albanaca (DUA) i Hrvatsku građansku inicijativu (HGI).
Predlog za njegovu smjenu nije tada dobio potrebnu većinu u Skupštini, te je Mandić ostao na funkciji predsjednika parlamenta. Ista situacija se može očekivati i ovog puta kada su poslanici opozicije ponovo inicirali smjenu predsjednika Skupštine zbog gotovo istih razloga, a dodajući na sve to incident koji je navodno izazvao njegov bratanić Danilo Mandić.
Opozicija je u svom prethodnom pokušaju navela više razloga za pokretanje inicijative za razrješenje Andrije Mandića, te okarakterisala šefa Skupštine kao čovjeka koji zloupotrebljava funkcije za nacionalističke i antievropske ciljeve. Ipak, rad je taj koji demantuje. Andrija Mandić je bio upravo onaj čovjek za čijeg mandata su izglasani tzv. IBAR zakoni, upravo oni koji Crnoj Gori itekako trebaju da bi napredovala na svom putu ka Evropskoj uniji. To opozicija očigledno ignoriše te želi da svoje ekstremističke tzv. crnogorske pobude lomi preko leđa šefa parlamenta.
Oni su takođe inicirali smjenu jer je Mandić ranije, 2023. godine, boravio u izbornom štabu SNS-a i zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem proslavio pobjedu te političke stranke. Nova srpska demokratija i Srpska napredna stranka su prema dostupnim podacima tzv. „bratske stranke“ a Mandić tamo nije boravio kao državni zvaničnik već kao predsjednik jedne od najvažnijih srpskih nacionalnih stranaka u Crnoj Gori. Takođe mu se spočitava posjeta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kom je inače Đukanović dok je bio predsjednik čestitao novi mandat.
Na sjednici Skupštine održanoj 11. marta 2024. godine, za razrješenje Mandića glasalo je 27 poslanika, dok je 44 bilo protiv. Budući da Skupština ima 81 poslanika, inicijativa nije dobila potrebnu većinu, te je Mandić ostao na funkciji predsjednika parlamenta.
Šta dušebrižnicima smeta ovog puta
Sama inicijativa protekla je nakon turbulentne noći kada je bratanić Andrije Mandića i navodni tjelohranitelj, Danilo, uhapšen zbog sumnje da je, koristeći navodno vozilo Skupštine a što se u javnosti spori, pokušao da ubije dvije osobe.
U kasnijem policijskom iskazu žrtve su demantovale da je Mandić bio taj koji je pokušao da ih ubije ali opozicija i dalje istrajava u svom naumu.
I sam Mandić je medijima kazao da se nije puno oglašavao kako ne bi vršio pritisak na nadležne organe.
„Ovo je neka nova Crna Gora i u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv. O situaciji i optužbama protiv mog sinovca sam saznao iz medija, kao i većina građana. Po zvaničnim informacijama dvije lakše povrijeđene osobe izričito tvrde da Danilo nije povezan sa nemilim događajem, i uprkos tome on se nalazi u istražnom zatvoru. Naravno, očekujem da istraga bude brza, temeljna i nezavisna, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati prije završetka postupka, a bilo bi dobro da ti i takvi to saopšte javno i na taj način sebe razobliče pred crnogorskom javnošću“, zaključio je Mandić.
Mandiću se ponovo zamjera opstrukcija evropskih integracija i pored gorenavedenih činjenica.
Ovoga puta mu takođe spore i zahtjev za skidanje imuniteta, konkretno u slučaju poslanika NSD Marka Kovačevića zbog govora na Grahovu. Inače, sam Kovačević je kazao da će biti dostupan nadležnim organima čim ponovo, gotovo izvjesno, bude reizabran za predsjednika opštine Nikšić. Tada je najavio podnošenje ostavke na poslaničko mjesto, a samim tim ostaje bez poslaničkog imuniteta i najavio je da će se odazvati tužilaštvu na njihov poziv.

CUJEM OBRIJAO SE DA IM NE SMETAJU DLAKE ZA P….E
Njima bi bilo najpametnije a za CG najljekovitije da sami sebe smijene i počinemo od njihovog višedecenijskog uništavanja, pljačkanja i brukanja CG i da ne gubimo vrijeme na Mandiča koji dostojanstveno prestavlja i skupštinu i Državu.