Portal Borba i ove nedelje donosi pregled najvažnijih vijesti koje su obilježile sedmicu za nama.
Ove sedmice biće riječi o 26 godišnjici od NATO agresije na SR Jugoslaviju, hapšenju čelnika Tehnomaksa Veska Petranovića, nastavku zamjene teza od strane hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana, o vezama Mila Đukanovića i Andreja Plenkovića u misiji zaustavljanja evropskog puta Crne Gore, o prvoj presudi nakon 30. avgusta protiv funkcionera bivšeg režima, kao i o novom američkom ambasadoru u Srbiji Marku Brnoviću.
Drugi se čitaju, Borbi se vjeruje!
26 godina od NATO agresije na Jugoslaviju!
Agresija NATO alijanse na tadašnju SR Jugoslaviju, počela je 24. marta 1999. godine u večernjim satima, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, tokom 78 dana agresije ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo oko 2.500 civila, među njima 89 djece. Ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 djece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.
Kako je svjetskoj javnosti predstavljeno, razlog agresije bila je situacija na Kosovu i Metohiji, odnosno teška humanitarna kriza na tom prostoru, a naredbu za napad dao je Havijer Solana, tada generalni sekretar NATO, generalu SAD Vesliju Klarku.
Kao izgovor za agresiju NATO iskorišćeni su događaji u Račku, 15. januara, a onda i neuspjeh navodnih pregovora vođenih u Rambujeu i Parizu.
Pošto je Skupština Srbije potvrdila da ne prihvata odluku o stranim trupama na svojoj teritoriji, uz predlog da Ujedinjene nacije nadgledaju mirovno rješenje na Kosovu i Metohiji, NATO je započeo vazdušne udare.
U stvarnosti, na KiM se dogodila serija terorističkih akata koje je počinila takozvana OVK, kako protiv snaga bezbjednosti Srbije i SRJ, najviše policije, tako i protiv brojnih civila, ne samo Srba nego i Albanaca, objekata infastrukture, srpskih svetinja takođe.
Uhapšen Vesko Petranović
Vlasnik firme „Tehnomax“ Vesko Petranović uhapšen je na Aerodromu Podgorica, potvrđeno je Vijestima od više izvora iz Uprave policije ali i sa Aerodroma Podgorica.
Prema tim podacima, Petranovića su po izlasku iz aviona u aerodromskoj zgradi okružili inspektori na čijim jaknama je pisalo SPO (Specijalno policijsko odjeljenje).
Prema nezvaničnim informacijama, u toku je velika akcija SDT-a i SPO protiv ključnih karika duvanske mafije.
Osim Petranovića, prema podacima Vijesti, uhapšeno je još nekoliko osoba, za koje se vjeruje da su imali važnu ulogu u ovom poslu.
Njima se na teret stavlja krivično djelo – stvranje kriminalne organizacije.
U sklopu ove operacije krajem prošle godine uhapšen je nezvanični vlasnik „Tehnomaksa“ Saša Pekić, a tada su slobode lišeni policajci Predrag Vučurović, Dragan Backović i Predrag Mijušković, biznismen Srđan Jokić, Podgoričanin Goran Janketić i Nikola Glomazić iz Plužina.
Novi udar uslijedio je nakon višemjesečnog rada na prikupljanju dokaza protiv najvažnijih stubova u šemi višegodišnjeg, međunarodnog šverca cigareta preko Luke Bar.
Desetak dana kasnije u SPO su došli i predali se braća Cicmil iz Plužina – Mirko i Petar, za kojima je policija tragala zbog sumnje da su bili u tom krijumčarskom lancu šverca cigareta od Luke Bar, preko Crne Gore pa dalje ka Bosni i Hercegovini i zemljama EU.
Krajem 2024. i u prvim danima ove godine po nalogu SDT-a blokirana je velika imovina osumnjičenog Saše Pekića, a rješenjem Višeg suda u Podgorici upisana je zabrana raspolaganja nad 12, devet poslovnih prostora, deset garaža i dva nestambena prostora, uknjiženih na njega i članove bliske porodice.
Većina imovine, koja se vodi na Pekića, kako se vidi u evidenciji Uprave za nekretnine je na istim katastarskim parcelama kao i imovina danas uhapšenog Veska Petranovića.
Pekiću je blokirano nekoliko placeva, livada i porodična kuća na Zabjelu, a osim na njega, kao susvojina na dio imovine na istoj katastarskoj parceli u naselju Pod Ljubović, vodi se i na zvaničnog vlasnika “Tehnomaxa” Veska Petranovića.
Grlić Radman nastavlja sa zamjenom teza
Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je prije par dana u Londonu da očekuje napredak u traženju nestalih osoba te rješenje pitanja odštete za porodice ubijenih i ilegalno zatočenih građana u srpskim i crnogorskim „logorima“ tokom Domovinskog rata.
Ovim hrvatski ministar baca potpuno novo svijetlo na pitanja ratnih zločina u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Hrvatski „MVP“ naime, u potpunosti odbacuje bilo kakvu hrvatsku krivicu za bilo kakve ratne zločine u njihovom tzv. Domovinskom ratu i potencira na narativu da se ne mogu izjednačavati „žrtva“ aludirajući na Hrvatsku ali i „agresor“ koji bi bile Srbija i Republika Srpska.
Ratovi 90-ih svakako su itekako bolna tema za region a ukoliko isti želi naprijed, mora se znati da je istina između. Naime, u srpskoj javnosti jasno je da je srpska tadašnja vlast koristeći sve zakonske i vojne mehanizme pokušala da očuva jedinstvo tadašnje Jugoslavije i da pokuša da očuva njen teritorijalni integritet koji je tada bio u raspadanju. Sa istog tog narativa bi hrvatske „domovinske snage“ mogle biti prosto protumačene kao separatisti koje treba umiriti ne bi li se očuvalo jedinstvo države.
Istom tom srpskom narodu je sa druge strane što od strane svojih komšija, tako i od strane zapadnih „saveznika“ nametana etiketa genocidnih, da su oni ti koji su bili agresori u pomenutom ratu. Istina je naravno na dvije strane, ukoliko su ratna dešavanja, očekuju se i tragedije, a kojih mora biti i sa jedne i sa druge strane.
Međutim, krajnje je interesantna činjenica da Grlić Radman sada traži tzv. odštetu za porodice žrtava njihovog domovinskog rata pominjući srpske i crnogorske logore. Krajnje je interesantno da Grlić Radman nikako da preko usta prevali da je Lora bila logor te da nije na djelu nikakva kampanja već da su vojnici „prepakovane“ NDH vršili neljudske zločine u tom zloglasnom logoru te da nikakvo oštro diplomatsko saopštenje ne može istog oprati od spisa istorije.
Grlić Radman je na okruglom stolu u britanskoj prijestonici istakao „kako očekuje napredak u traženju nestalih građana, rješenje pitanja odštete porodicama naših ubijenih građana i ilegalno zatočenih građana u logorima u Srbiji i Crnoj Gori, te procesuiranje počinitelja tih ratnih zločina“, ističe se u saopštenju hrvatskog Ministarstva spoljnih i evropskih poslova.
Grlić Radman je spomenuo da Hrvatska „još uvijek traži 1.771 osobu nestalu tokom rata, od kojih je 1.080 nestalo 1991. godine“.
I iako svaka žrtva rata u bivšoj Jugoslaviji zaslužuje da se vrati kući i da počiva u svojoj otadžbini, isto mora važiti i za crnogorske žrtve. U konačnom, nacionalna svijest u Crnoj Gori počela je da se budi i to na pravi način, jer je Crna Gora faktički najmanje učestvovala u ratnim dejstvima na prostoru bivše Jugoslavije. Očito je da je javnost faktički jedinstvena po pitanju logora Morinj, za koji svakako postoji objektivna odgovornost ali i što je važno naglasiti – gdje niko nikada nije ubijen, dok u Lori postoji 14 kostiju pripadnika nikšićko šavničkih mučenika koji su u istom i stradali od hrvatske domobranske ruke.
Sad se postavlja pitanje mogu li se uopšte izjednačavati ta dva logora iako Grlić Radman postojanje drugog u potpunosti negira govoreći da je to narativ koji izjednačava žrtvu i agresora. Samim tim, hrvatski „MVP“ bi mogao sam sebi da postavi pitanje – kakvoj to junačkoj naciji on pripada kada faktički prave mali Jasenovac 90-ih godina a sve uz politički narativ ministra koji je svojstven narativu Pavelića ili Dubaka.
Knežević iznio zanimljive tvrdnje: Đukanović i Plenković zaustavljaju Crnu Goru na evropskom putu?
Lider DNP-a Milan Knežević kazao je u Skupštini nakon poslaničkog pitanja premijeru Milojku Spajiću
„Grlić Radman je agentura između Mila Đukanovića i Andreja Plenkovića. Oni su izlobirali da ja, Andrija Mandić i Aleksa Bečić budemo persone non grata. Oni su stopirali naš evropski put. Eto koliko je DPS evropska stranka. A cilj je da se mi isposipamo pepelom i da prihvatimo sve krivice ovog svijeta samo da bi se stvorili uslovi za prekomponovanje većine. Znate koja je platforma za to? Vijesti“, kazao je Knežević.
On dodaje da je sa Vijesti krenula ideja prekompozicije iz čuvenih kolumni Lovca na zmajeve koji objašnjava da ova većina nije potrebna već da treba da se osvježi za strankom Mila Đukanovića.
„U tom mediju je bio intervju Grlića Radmana. On nama najavljuje dubrovačku rezoluciju, živi bili pa vidjeli. Ovdje će neko podnijeti tu rezoluciju gdje će tražiti da to osudimo kako bi se išlo ka manjinskoj podršci. Željko Ivanović misli u paranojama da sam ja po grobovima opštine Knić tražio njegovog đeda Jeremiju koji je sahranjen sa šajkačom. Taj čovjek koji bježi od svog đeda pokušava preko Grlića Radmana da prekomponuje većinu i postavljajući platformu koja postoji između Plenkovića i Đukanovića. Ako dođe ova rezolucija o dubrovačkom ratištu, mi je nikada nećemo podržati, pa makar nikad ne ušli u EU“, kazao je on.
Podsjetio je da je Crna Gora bila država dok su Hrvati bili pod Austrougarskom, te da su ih Srbija i Crna Gora oslobađali.
„I sad Grlić Radman hoće da urinira po nama. Neće moći“, zaključio je on.
Prva presuda protiv nekog funkcionera bivšeg režima: Slavu Stojanoviću tri godine i osam mjeseci zatvora!
Bivši direktor Uprave policije Slavko Stojanović osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog šverca cigareta.
Prvostepenu presudu danas je izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Igor Đuričković.
On je rekao je da je Stojanovic priznao da je na poziv svog prijatelja, rekao Enesu Bakoviću da pusti kamion sa cigaretama oko 120 paketa, ali da nije rekao ko je taj prijatelj koji ga je zamolio.
Tokom sudskog postupka, Stojanović je priznao krivicu za djelo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, odnosno u vezi šverca cigareta koje su pronađene u kamionu. Rekao je tada da se kaje.
Okrivljeni Stojanović nije priznao krivicu za nedozvoljeno držanje pištolja.
Stojanović je optužen za krivična djela zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružje i eksplozivnih materija. On je, kako se sumnja, zloupotrebom službenog položaja oštetio državnu kasu za 112.504 eura.
Ponosan na svoje srpsko porijeklo: Ko je Mark Brnović, novi ambasador SAD u Srbiji
Predsjednik SAD Donald Tramp imenovao je Marka Brnovića, bivšeg državnog tužioca Arizone, za novog ambasadora u Beogradu.
Tokom kandidature za Senat 2022. godine na tadašnjem Tviteru, a sadašnjem Iksuu napisao da je on sin srpskih imigranata koji su pobjegli od političkog nasilja kako bi svojoj djeci pružili šansu da okuse američki san.
– Ja sam veoma ponosan na moje etničke korijene. Porodica mog oca je došla iz Crne Gore, a Brnovići su pleme iz Lješanske nahije. Porodica moje majke je došla iz Dalmacije i ja sam pravoslavni Srbin po vjeri, tako da možete da se kaže da sam pokupio ono najbolje od cijelog Balkana! Moja žena i ja smo se vjenčali u crkvi u kojoj su krštena i naša djeca i to je crkva u Finiksu u Arizoni koju posjećujem cijelog života – pričao je tada Brnović.
-Moja pravoslavna vjera čini veliki dio onog što jesam. Smješno je kada se toga sada prisjetim, ali kada sam odrastao praznici koje je slavila moja porodica, na primjer, bili su različitih datuma za Božić i Uskrs (u odnosu na američke), što me je činilo posebnim u odnosu na društvo iz razreda. Čak i način na koji smo slavili Uskrs, sjećam se da su moji prijatelji smatrali „čudnim“ to što jedemo jagnjetinu za svaki Uskrs- dodao je Brnović.
Mark Brnović, član Republikanske partije, od 2015. do 2023. godine je obavljao funkciju državnog tužioca američke savezne države Arizone.
Rođen je u Detroitu 1966. godine, kao sin srpskih imigranata.
Otac mu je iz Crne Gore, a majka iz Splita.
Porodica Brnović se preselila u Arizonu, gdje je Mark završio osnovne studije političkih nauka, nakon čega je doktorirao pravo na Pravnom fakultetu u San Dijegu.
Od 1996. do 2005. godine služio je u Nacionalnoj gardi američke vojske.
Kao državni tužilac Arizone, Brnović je radio na zaštiti prava potrošača. Njegova kancelarija je ispregovarala brojne nagodbe kojima se potrošačima Arizone isplaćuje nadoknada štete, uključujući i nagodbu sa američkim automobilskim gigantom Dženeral motorsom.
Za vrijeme njegovog mandata, njemački proizvođač automobila Folksvagen je Arizoni isplatio 40 miliona dolara, u okviru skandala koji je izbio sa emisijom njihovih dizel modela.
Brnović je tužio administraciju bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame zbog Plana za čistu energiju, a 2021. se pridružio još 11 američkih država u tužbi protiv administracije tadašnjeg predsjednika Džozefa Bajdena, koju su tužili za računanje socijalnih troškova klimatskih promjena.
Njegova kancelarija je tužila Bajdenovu administraciju još jednom, tereteći ih za zadržavanje izgradnje zida na granici SAD i Meksika.
U maju 2020. Arizona je tužila kompaniju Gugl, tereteći je za prevaru potrošača u vezi sa navodnim kršenjem privatnosti korisnika.
Država je navela da je Gugl prekršio zakone o zaštiti potrošača Arizone, stvarajući Android operativne sisteme koji su obmanuli korisnike koji su vjerovali da su njihovi lični podaci zaštićeni, te je kompanija na taj način povećala prihode od oglašavanja.
Pokušao je da se kandiduje za senatora iz Arizone na izborima 2022. godine, za senatorsko mjesto koje je nekad držao Džon Mekkejn, ali je izgubio u preliminarnoj rundi.
Oženjen je sudijom Suzan Skiba Brnović, sa kojom ima dvoje djece.
