Predsjednički izbori sledeće godine doneće odgovore na mnoga pitanja, a jedno od njih je i da li će Aleksandar Vučić ponovo biti zajednički kandidat SNS-a i SPS-a kao 2017. godine? Ako se pita potpresjednik socijalista Branko Ružić to je realna mogućnost iako analitičari smatraju da bi SPS tim potezom izgubio određeni broj glasača.
Ružić je naglasio da će se SPS voditi državnim interesima prije odluke o nastupu na predsjedničkim izborima sledeće godine.
-Kandidat državotvorne, strateške i zajedničke politike SPS i SNS na prethodnim izborima bio je Aleksandar Vučić i odnio je dominantnu pobedu u prvom krugu. Srbija nam je na prvom mjestu tako da ovakav model učešća vidim kao moguć, realističan i usklađen sa „državnim razlogom“, i na izborima 2022. Ozbiljnu politiku vodimo, a ne dozvoljavamo da ona vodi nas – naglasio je Ružić u intervjuu za “Danas”.
Podsjećanja radi, prema poslednjim najavama sledeće godine bi trebalo da se održe izbori na čak tri nivoa – predsjednički, vanredni parlamentarni i lokalni izbori. Imajući to u vidu, postavlja se pitanje da li bi SPS, ukoliko drugi put zaredom bude bez predsjedničkog kandidata, izgubio određeni broj glasova na vanrednim parlamentarnim i lokalnim izborima?
Programski direktor CESID-a Ivo Čolović ističe za “Blic” da se odluka SPS o zajedničkom predsjedničkom kandidatu sa SNS-om može posmatrati iz dvije različite perspektive.
-Iz perspective SNS-a, podrška SPS-a zajedničkom predsjedničkom kandidatu povećava šanse akteulnom predsjedniku Aleksandru Vučić da ponovo ubjedljivo u prvom krugu pobijedi na izborima i dokaže da vladajuća koalicija nema slabe tačke. Takođe, to bi bila i poruka o snazi vladajuće koalicije – apostrofira Čolović.
Kako kaže, drugačija je perspektiva SPS-a.
-SPS je po prvi put izašao na predsjedničke izbore bez kandidata 2017. godine i ako bi ponovo to učinio priznao bi još jednom da je slabiji dio vladajuće koalicije. Takođe, žrtvovao bi dio biračkog tijela zarad mira u koaliciji – objašnjava Čolović.
On podsjeća da predsjednički izbori promovišu i čovjeka i stranku.
-Svakako bi podrška zajedničkom kandidatu sa SNS-om uzdrmala rejting SPS-a. Treba imati u vidu da postoje i glasači SPS-a koji ne podržavaju Aleksandra Vučića. Vidjelo se to i 2018. godine na izborima u Beograda kada je SPS, godinu dana nakon predsjedničkih izbora na kojima nije imao kandidata, dobio upola manje glasova nego 2014. godine – podvlači Čolović.
Programski direktor CESID-a smatra da vladajuća koalicija neće zajedno nastupiti i na vanrednim parlamentarnim i lokalnim izborima.
-Mislim da će na parlamentarnim i lokalnim izborima SNS i SPS pokušati odvojeno da osvoje što više glasova i onda razmišljati o postizbornoj koaliciji – zaključuje Čolović.
