Zogović: Ako je 2011. moglo, može i danas — otvoriti pitanje srpskog jezika kojim priča većina u Crnoj Gori!

Potpredsjednik Vlade i visoki funkcioner DNP-a Milan Zogović u razgovoru za Politiku otvoreno govori o tri najosjetljivije teme koje trenutno potresaju političku scenu Crne Gore — slučaju mladića sa kapom sa 4S, protestima u Botunu i statusu srpskog jezika u Ustavu.

Zogović traži hitno razjašnjenje incidenta sa navodnim skidanjem kape, poručuje da „Vlada nije donijela nijednu odluku o kolektoru u Botunu“ i najavljuje da će lično insistirati na objavi ugovora potpisanog 2022. godine. Jasno poručuje da DNP neće biti dio vlasti u kojoj bi se upotrijebila sila protiv građana, a kao jedno od ključnih pitanja za 2026. postavlja ustavno regulisanje srpskog jezika kao službenog.

Zogović je u intervjuu bez zadrške govorio o spornim projektima, identitetskim temama, mogućim korupcionim rizicima i budućem političkom kursu države.

Da li su utvrđene neke nove činjenice u takozvanom slučaju kape sa 4S?

Poznato je da postoje oprečni stavovi povodom tog događaja. Imamo javne tvrdnje da se to desilo a sa druge strane nemamo zvaničan odgovor protokola koji je organizovao događaj. Zato ću na prvoj sjednici Vlade tražiti da se to pitanje razjasni jer ako ostane maglovito to će se ubuduće zloupotrebaljavati na štetu same Vlade i što je još važnije to će štetiti izvornom identitetu Crne Gore.

Ako je bilo ko u ime Vlade intervenisao da mladić skine kapu onda to traži adekvatne mjere. Takav potez ako se desio bio bi brutalni i ostrašćeni čin progona našeg izvornog simbola, a time i tradicije i to bi bio kontinuitet ponašanja DPS-a. Vjerujem da je u Crnoj Gori završeno vrijeme izmišljanja zaštite crnogorskog identiteta od nepostojeće takozvane srpske agresije.

Ta šizofrena logika ne može više biti prisutna u Crnoj Gori a sigurno nije prisutna u Vladi Crne Gore. Kada sam saznao za slučaj odmah sam se javno oglasio i odredio.

Bili ste u subotu i nedelju u Botunu i prisustvovali protesnom skupu. Kako Vi kao potpredsjednik Vlade podržavate protest kada je javni utisak da Vlada čiji ste član podržava izgradnju kolektora?

Taj projekat je projekat DPS-a i gradonačelnika Podgorice iz te partije. Dakle, to nije projekat Vlade čiji sam član, jer se na sjednicama Vlade o tome nije ni raspravljalo ni odlučivalo. To što je gradonačelnik Podgorice kao svoj preuzeo i ugovor i projekat bivšeg gradonačelnika iz DPS-a Ivana Vukovića i što na njemu istrajava ne može se mehanički adresirati da iza toga stoji i Vlada Crne Gore. Stoga odlaskom u Botun nijesam delegitimisao ni jednu odluku Vlade jer ona nije ni donešena.

Očekivao sam više kritičke analize od strane naše vlasti prema ovom projektu bivšeg režima, koji je svojom vladavinom ojadio i Podgoricu i Crnu Goru. Ne razumijem zašto se ugovor koji je potpisan 2022.godine od strane DPS-a ne učini javnim. Na sjednici Vlade ću tržiti informaciju i na tu temu.

Odlaskom u Botun pokazao sam da se i na terenu treba razgovarati sa građanima koji imaju određene zahtjeve i nezadovoljstva. Oni nijesu protivnici vlasti, Vlade i gradonačelnika, i oni traže dijalog i ne samo postizanje kompromisa već imaju jasan stav da Podgorica i Zeta treba da dobiju tzv. Kolektor, koji je najsavremenije tehnologije i koji je bezbjedan za zdravlje građana. Sa njima na terenu nije razgovarao niko od ključnih ljudi državne i lokalne vlasti. Snažno se zaležem da se što prije odgovorni ljudi u državi sa građanima Botuna nadju rešenje i to ono koje bi bilo u interesu svih.

Posebno ističem da je referendum koji će biti održan 14.decembra u Zeti veoma važan, i da njegov rezultat treba uvažiti, jer je za mene glas građana zakon i najsnažniji demokratski princip.

Da li pitanje Botuna može biti razlog da DNP napusti Vladu i lokalnu vlast u Podgorici?

Vlast postoji zbog građana a ne građani zbog vlasti. Naš stav po ovom pitanju je jasan i mi nećemo biti dio vlasti ako se upotrijebi fizička sila prema građanima. Ja ne želim biti član Vlade koja bi tukla svoj narod. Moram biti korektan i saopštiti stav da ne vjerujem da se to može desiti i ne vjerujem da bi neko takvo naredjenje izdao.

U čitavom slučaju za mene je izuzetno važno da se razjasne sumnje u korupciju, odnosno da nadležni organi utvrde da li je bilo korupcije ili ne i da li je potpisani ugovor koruptivan.

To što su određena sredstva EU doniorana za kolektor i što delegacija EU čvrsto stoji iza ovog posla za mene ne zanči da nije bilo prostora za potencijalne zloupotrebe.

Samo prije desetak dana Evropsku komisiju je potresao skandal u koji je uključena Federika Mogerini koja je bila sam vrh Evropske Unije. To znači da se treba ugledati na organe Evropske Unije koji se bore protiv korupcije u svojim redovima i da i mi na isti i još snažniji način treba da se borimo protiv te pošasti.

U kojoj je fazi aktivnost da se Ustavom srpski jezik definiše kao službeni?

Parlamentarna većina se do sada nije bavila ovim pitanjem. Rezultat popisa je pokazao da u Crnoj Gori većina građana govori srpskim jezikom i smatram da je to samo po sebi bilo dovoljno da se pokrene dijalog po ovom pitanju, prvo unutar većine a nakon toga i šire. Smatram da više nema prostora odlaganju realnosti a to je da srpski jezik treba definisati kao službeni u Ustavu. Koalicioni sporazum i takozvani barometar 26 to ne ograničavaju, jer ovo nije pitanje koje dijeli već nesporna potreba za otklanjanjem diskriminacije.

U martu mjesecu ove godine na sastanku većine pokrenuo sam ovo pitanje. Premijer koji je predsjedavao tim sastankom pokazao je spremnost za dijalog na ove teme. Od tada je prošlo dosta vremena, a da nije ništa urađeno po ovom pitanju. Za DNP je ovo pitanje na vrhu političke agende i smatram da je krajnje vrijme da se pokrene dijalog i da se o ovoj temi odrede svi u parlamentarnoj većini.

Ne slažem se sa stavovima da o ovim pitanjima treba razgovarati nakon učlanjenja Crne Gore u EU. Stoga smatram da u prvom kvartalu 2026. godine inicijativom više od 25 poslanika ili odlukom Vlade treba pokrenuti proceduru za izmjene i dopune Ustava. Ako je u julu 2011. godine takvu inicijativu moglo da preduzme 28 poslanika zašto to ne bi moglo da se uradi sada. Želim da vjerujem da za ovu proceduru imamo većinu i u Vladi i u Skupštini. Ako nije tako onda je to važna politička činjenica.