Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević uputio je ozbiljne kritike Ministarstvu odbrane zbog nepostupanja po dopisu Odbora za bezbjednost i odbranu u vezi sa razrješenjem dužnosti pet pripadnika Vojne policije Vojske Crne Gore.

„Dana 31. oktobra 2025. godine tadašnji predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, kolega Miodrag Laković, uputio je Ministarstvu odbrane dopis kojim je tražio informaciju u vezi sa razrješenjem dužnosti pet pripadnika Vojne policije, a shodno njihovom obraćanju navedenom Odboru. Do dana jučerašnjeg, 1. aprila 2026. godine, Odbor nije dobio ama baš nikakvu informaciju od resornog ministarstva, čime je ono kao institucija, kao i ministar kao odgovorno lice, prekršilo Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane“, kazao je Zirojević.

On je u susret aktuelnom premijerskom satu postavio poslaničko pitanje ministru odbrane Draganu Krapoviću u kojem je istakao:

„S obzirom da od 31. oktobra 2025. godine Odboru za bezbjednost i odbranu nijeste dostavili odgovor na dopis broj 00-63-4/25-39, a povodom dostavljanja relevantnih informacija u vezi sa razrješenjem dužnosti pet pripadnika Vojne policije VCG (četiri podoficira i jedan vojnik), zašto ste, kršeći Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, izbjegli da Odboru dostavite odgovor na navedeni dopis? Koje su okolnosti navedenog događaja?“

Prema riječima Zirojevića, tek nakon pet mjeseci ovo poslaničko pitanje podstaklo je Ministarstvo odbrane da reaguje. Sekretarka ministarstva, po nalogu ministra, uputila je Odboru dopis kojim se traži da se ministru dostave određene informacije:

„Da li je obraćanje pet pripadnika Čete vojne policije Vojske Crne Gore razmatrano na nekoj od sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu; Da li je Odbor donio odluku da se ministru odbrane uputi gore navedeni dopis, kojim se traži dostavljanje relevantnih informacija koje se odnose na odluke o razrješenju od dužnosti ovih lica; Ukoliko je obraćanje profesionalnih vojnih lica razmatrano na nekoj od sjednica Odbora, da li je donesena odluka u formi zaključka, odluka o održavanju kontrolnog saslušanja po ovoj temi ili neki drugi pravni akt. Takođe, potrebno je da ministru odbrane dostavite i obraćanja navedenih profesionalnih vojnih lica Odboru za bezbjednost i odbranu.“

Zirojević je naglasio da bi dostavljanje traženih dokumenata predstavljalo direktno kršenje Zakona o parlamentarnom nadzoru:

„Kao zamjenik predsjednika Odbora, usljed ostavke kolege Lakovića, trenutno predsjedavam Odborom. Ministarstvu sam ljubazno poručio da bi dostavljanje obraćanja navedenih profesionalnih vojnih lica Odboru značilo direktno kršenje člana 18 Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, koji jasno propisuje obavezu Odbora da obezbijedi zaštitu identiteta lica iz člana 17 stav 1 istog Zakona (u ovom slučaju službenika Vojne policije Vojske Crne Gore). Za razliku od resora koji sekretarka i resorni ministar predstavljaju, Odbor za bezbjednost i odbranu neće kršiti odredbe navedenog Zakona, makar dok ja njime predsjedavam.“

On je takođe podsjetio da su nadležnosti državnih organa jasno propisane Ustavom i zakonima:

„Ministarstvo odbrane za svoj rad odgovorno je Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore i samoj Skupštini, a ne obratno. Odbor nije dužan da pruža odgovore na pitanja koncipirana na način kako je to urađeno u dopisu Ministarstva, niti da za svoj zakonit rad polaže račune bilo kojem Vladinom resoru, kao ni da za potrebe Ministarstva odbrane i resornog ministra tumači odredbe Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane.“

Na kraju, Zirojević je istakao važnost poštovanja nadležnosti Skupštine i digniteta poslanika:

„U prethodne skoro tri godine zaboravili smo da je Skupština, po Ustavu, iznad Vlade Crne Gore i u velikoj mjeri je pretvorili u protočni bojler koji samo propušta zakone koje mu Vlada dostavlja. Sa pozicije poslanika, člana bilo kojeg odbora ili, u ovom slučaju, predsjedavajućeg Odbora za bezbjednost i odbranu, trudio sam se, trudim se i trudiću se da sačuvam dignitet službe, poslanika i Skupštine u cjelini, ne dozvoljavajući da nas bilo koja institucija tretira kao njen servis niti da smatra da smo dužni da joj polažemo račune.“

Tagovi