Deklaracija EU i upozorenje Rusije: Pritisci na Srbiju da se svrsta na jednu stranu
Srbija se već duži period suočava sa spletom spoljnih i unutrašnjih pritisaka da se prikloni politici svrstavanja na jednu stranu, a odluka Evropske unije da ni ove godine ne otvori pregovarački klaster 3 označila je početak intenziviranja tih pritisaka, ili ih je barem učinila vidljivijim.
Samit Zapadni Balkan-EU održan je bez Srbije, a u zajedničkoj deklaraciji Beograd je ponovo pozvan da uskladi svoju spoljnu politiku s EU, što se tumači kao poruka da se od Srbije očekuje odlučnije određivanje naspram Rusije.
Istovremeno, šef ruske Spoljnoobavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin upozorio je da Zapad nije odustao od planova za organizovanje takozvanog majdana u Srbiji i da trenutno pojačava pritiske na političko rukovodstvo zemlje. Prema njegovim riječima, akcenat je stavljen na pritisak da Srbija napravi „civilizacijski izbor“ koji podrazumijeva prekid prijateljskih, pa čak i svih odnosa sa Rusijom.
Direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić ističe da je apsolutno primjetna sinergija faktora koji pokušavaju da pritisnu Srbiju i spolja i iznutra. „Iznutra su te grupacije često instrumentalizovane, a neki djeluju nesvjesno, šteteći interesima Srbije. Dio opozicije teži vlasti, a drugi dio svesno sarađuje sa stranim faktorima kako bi maksimizirali lične interese. Međutim, narod je sve to već prozreo i teško je okupiti kritičnu masu koja bi radila protiv interesa države“, kaže Miletić.
On dodaje da Srbija danas nije ni blizu države koju su ranije mogli lomiti ni Istok ni Zapad. „Energija za rušenje države iznutra potrošila se čim su ljudi shvatili da je cilj zapravo urušavanje Srbije kako bi se realizovali interesi spoljašnjih faktora. Ko god pokuša nedemokratski da preuzme vlast mimo volje naroda, neće uspjeti“, ističe Miletić.
Potpredsjednik Centra za nacionalnu politiku Ljubomir Đurić naglašava da posljednje poruke i iz Brisela i iz Rusije predstavljaju vrstu pritiska na Srbiju da se odredi i odustane od svoje politike neutralnosti. „Izjava Nariškina dio je šire ruske političke strategije za region, a insistiranje Brisela na sankcijama Rusiji i usklađivanju spoljne politike sa EU takođe pokazuje da ni Rusija ni EU ne žele neutralnu Srbiju, već jasno svrstavanje na jednu stranu“, objašnjava Đurić.
(Kurir.rs)
