Zatvaranje Ormuskog moreuza zaustavilo je oko 50 odsto globalnog izvoza đubriva, što je potencijalno poremetilo sezonu sjetve i izazvalo krizu sa hranom u Evropi i Aziji. Cijene azotnih đubriva porasle su za 30 odsto od izbijanja sukoba. Rusija, koja čini približno 20 odsto globalnog tržišta, mogla bi povećati izvoz.
Prema riječima Evgenije Popove, rukovodioca projekata kompanije „Implementa“, cijene nekih ključnih azotnih đubriva dostigle su najviše nivoe od početka 2023. godine.
Istovremeno, eskalacija sukoba na Bliskom istoku je u manjoj mjeri uticala na tržišta fosfatnih i kalijumskih đubriva, zbog relativno male uloge regiona u njihovoj globalnoj ponudi.
Prema riječima Valerija Andrijanova, docenta Univerziteta za finansije pri Vladi Rusije, cijena azotnih đubriva je 70 do 90 odsto vezana za cijenu prirodnog gasa. Zbog prestanka isporuke tečnog prirodnog gasa iz Katara i rasta cijena gasa, cijene uree i amonijaka već su porasle za 15 do 20 odsto.
„Ovo je učinilo ruske proizvode napravljene od našeg jeftinog gasa veoma konkurentnim i privlačnim za mnoge uvoznike“, naveo je stručnjak.
Brazil i Indija su najveći kupci ruskih azotnih đubriva, ali ih kupuju i mnoge druge zemlje, uključujući SAD i zemlje EU.
„Ruske kompanije mogle bi postati glavni beneficijari krize na tržištu đubriva. Očekuje se da će njihov neto profit do kraja godine porasti za 25 do 40 odsto u poređenju sa 2025. godinom“, zaključio je Andrijanov.
Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su 28. februara niz napada na ciljeve na teritoriji Irana, uključujući i Teheran. U napadima je bilo civilnih žrtava. Iran je potom pokrenuo uzvratne raketne napade na izraelsku teritoriju i američke vojne objekte na Bliskom istoku.
Prvog dana sukoba pogođena je škola za djevojčice na jugu Irana, a tom prilikom je poginuo i vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnej.
Prema podacima stalnog predstavnika Irana u UN, Amira Saida Iravanija, ukupan broj civilnih žrtava premašio je 1.300, dok je više od 17.000 ljudi ranjeno.
