Mali dio mozga, poznat kao paraventrikularna jedra talamusa (PVT), igra ključnu ulogu u održavanju zavisnosti od alkohola — ne toliko zbog traženja zadovoljstva, koliko zbog izbjegavanja stresa povezanog sa apstinencijom, otkrilo je istraživanje Istraživačkog instituta Skrips.
Ova studija, objavljena u Biological Psychiatry: Global Open Science, osvjetljava jedan od najotpornijih aspekata zavisnosti: ljudi često nastavljaju da piju ne zbog hedonističkog užitka, već da ublaže negativna osjećanja koja prate apstinencijski sindrom, prenosi NeuroScienceNews.
Istraživači su koristili laboratorijske pacove kako bi pratili promjene u mozgu tokom ciklusa pijenja, apstinencije i ponovnog konzumiranja alkohola. U početku, pacovi su učili da alkohol izaziva prijatna osjećanja, što je inicijalno pojačavalo njihovu želju za pićem. Međutim, tokom više ciklusa apstinencije i ponovnog konzumiranja, životinje su shvatile da alkohol ublažava neprijatne simptome apstinencije, što je jačalo njihovu sklonost ka povratku alkoholu. Ovaj proces, poznat kao negativno pojačanje, pokazuje da zavisnost nije samo potraga za zadovoljstvom, već i pokušaj da se izbjegne stres i nelagodnost.
Napredne metode snimanja mozga omogućile su istraživačima da identifikuju tačno koji dijelovi mozga aktiviraju ovu reakciju. Ispostavilo se da se PVT posebno aktivira kada pacovi povezuju spoljašnje stimulanse sa olakšanjem simptoma apstinencije kroz konzumaciju alkohola. Ova aktivacija sugeriše da PVT doprinosi zavisnosti, jer mozak povezuje određene okolnosti sa smanjenjem stresa, što povećava vjerovatnoću ponovne upotrebe alkohola.
Studija takođe pokazuje da PVT nije jedini dio mozga uključen u ovu kompleksnu mrežu zavisnosti. Aktivnost je primijećena i u centralnoj amigdali i dorzalnom strijatumu, što ukazuje na široku neuronsku mrežu koja učestvuje u povećanju zavisnosti. Istraživači ističu da ovo otkriće može imati šire implikacije za razumijevanje i liječenje ne samo poremećaja zavisnosti, već i drugih ponašanja izazvanih stresom, uključujući anksioznost, strah i traumom povezane obrasce izbjegavanja.
Ova nova perspektiva mijenja način na koji naučnici i ljekari razmišljaju o zavisnosti. Tradicionalno se zavisnost posmatrala kroz prizmu traženja zadovoljstva, ali rezultati ove studije pokazuju da je jednako važno razumjeti mehanizme koji pomažu mozgu da nauči da izbjegne bol i stres. Otkrivanje kako PVT i povezane neuronske mreže kodiraju ove negativne hedonističke reakcije može otvoriti put ka novim terapijskim strategijama, uključujući potencijalno ciljane ljekove koji modulišu specifične neurohemikalije aktivirane tokom ovih ciklusa.
(telegraf.rs)
