Facebook je izgubio svakodnevne korisnike prvi put u svojoj 18-godišnjoj istoriji, izvijestila je početkom februara matična tvrtka platforme Meta.
Tromjesečni izvještaj krajem 2021. godine otkrio je da rast kompanije stagnira širom svijeta.
Broj korisnika pao je za oko pola miliona, na 1,93 milijarde prijavljenih svaki dan. Zašto?
Izvršni direktor Mark Zakerberg pripisao je gubitak oštroj konkurenciji brzorastućih konkurenata poput TikToka među mladima.
U rijetkom izravnom ukazivanju na konkurenciju, Zakerberg je naglasio prijetnju s kojom se Meta suočava zbog rasta videoplatformi kao što su TikTok i YouTube, dok ljudi gledaju sve više kratkih videa na internetu.
Gubitak korisnika je najveći u Africi, Latinskoj Americi i Indiji, što sugeriše da je došlo do zasićenja Facebookom globalno – i da je duga potraga za dodavanjem što većeg broja korisnika dostigla vrhunac.
Popularnost TikToka
Zakerberg je istaknuo da se Facebook nije morao suočiti s glavnim rivalom tokom svojih prethodnih promjena strategije, opisujući situaciju kao “pomalo jedinstvenu”, piše Forbes.
“TikTok je već tako veliki konkurent i takođe nastavlja rasti prilično brzom brzinom”, rekao je Zakerberg.
Rekao je da Meta mnogo ulaže u razvoj vlastitog kratkog videoproizvoda, Reels, kako bi se takmičio s TikTokom.
Kroz svoju istoriju, Facebook je karakterizovala težnja za rastom, ocjenjuje Forbes.
Uprkos usporavanju u SAD-u i Evropi posljednjih godina, nastavio je rasti dodavanjem korisnika drugdje.
TikTok je u međuvremenu brzo porastao i postao jedna od najčešće korištenih i preuzimanih aplikacija na svijetu i ne pokazuje znakove usporavanja.
Sada je toliko popularan da je svrgnuo Google s trona kao najpopularniju internetsku domenu, od kraja 2021. prema Cloudflareu (Facebook.com je treći). Godinu prije, TikTok je bio sedmi.
U svojoj zemlji TikTokov vlasnik, ByteDance, takođe drži prvo mjesto s videoaplikacijom na kineskom jeziku Douyin.
Popularnost aplikacije TikTok porasla je i nakon što ju je bivši američki predsjednik Donald Tramp pokušao zabraniti u SAD-u.
Trampova administracija je tvrdila da TikTok predstavlja rizik za nacionalnu sigurnost jer je kineska vlada imala pristup korisničkim podacima.
Iz TikToka su više puta negirali optužbe.
Potencijalni dogovor u rješavanju problema koji bi doveo do toga da matična kompanija ByteDance proda dio svog američkog poslovanja američkom tehnološkom gigantu Oracleu i maloprodajnom lancu Walmartu dobio je od Trampa privremeno zeleno svjetlo, ali ga kineska vlada nikada nije odobrila.
Otkako je u januaru 2021. prisegnuo za američkog predsjednika, Džo Bajden povukao je Trampovu naredbu.
Pala i zarada
Profitabilnost Mete takođe je pala u posljednja tri mjeseca prošle godine. Oglašavanje je i dalje Metin primarni izvor prihoda i ostaće tako u bliskoj budućnosti, iako je kompanija rekla da će Appleove promjene u praćenju oglasa i inflacija to pojesti.
Istorijski pad cijena dionica Facebookove matične kompanije izbrisao je više od 230 milijardi dolara njene tržišne vrijednosti za samo jedan dan, 3. februara, što je najveći jednodnevni gubitak u istoriji za jednu američku kompaniju.
Facebook se prošle godine rebrendirao u Metu kao dio svog strateškog zaokreta da postane kompanija koja se temelji na virtuelnoj stvarnosti. Model oglašavanja takođe je teško pogođen promjenama privatnosti u Appleu, za koje je Facebook rekao kako očekuje da će ih koštati milijarde.
Pad cijene dionica doveo je do pada ličnog bogatstva Marka Zakerberga za gotovo 30 milijardi dolara.
Pad dionica Mete označio je najveći pad tržišne vrijednosti za američku javnu kompaniju, prema Reutersovoj analizi podataka Refinitiva.
Gubitak je najveći u Africi, Latinskoj Americi i Indiji, što sugeriše da je proizvod kompanije zasićen globalno – i da je njena duga potraga za dodavanjem što većeg broja korisnika dostigla vrhunac.
‘Facebookov san o povezivanju cijelog svijeta je mrtav?’
Već 18 godina, otkako ga je Mark Zakerberg započeo u studentskoj sobi na Harvardu, Facebook je rastao, piše Washington Post.
Facebook je godinama težio da poveže cijeli svijet, čak i ljude koji tek trebaju dobiti pristup internetu.
Iako je moguće da će Facebook nastaviti svoj rast u nekom obliku u budućnosti, tromjesečni pad najcjenjenije metrike društvene mreže, poznatog kao dnevni aktivni korisnici, znak je da Zuckerbergov san vjerovatno neće biti u potpunosti ostvaren, barem u obliku koji je nekad zamislio, ocjenjuje Washington Post.
Kada su kreirali Facebook, Zakerberg i kompanija nisu željeli samo izgraditi najveću društvenu mrežu. Namjeravali su izgraditi nešto uistinu sveprisutno, nešto što će svi koristiti, nešto što će postati dio tkiva globalnog društva.
I stigli su dalje nego što je gotovo iko mogao zamisliti. Samo ne do kraja, piše WP.
Još prije nekoliko godina, kompanija je shvatila da je postala nezanimljiva među američkim i kanadskim korisnicima, te je revidirala svoj temeljni algoritam feeda vijesti kako bi dala prioritet angažmanu – natjerala postojeće korisnike da provedu više vremena na mreži.
Takođe je kupio Instagram i WhatsApp, Facebook nekretnine koje nastavljaju rasti čak i kada je proizvod koji je Zakerberg napravio kao student na vrhuncu.
Kako bi povratila svoje temelje, Meta će morati ojačati svoj fokus na rast i zaradu više novca od Instagrama.
Moraće ispuniti planove da svoje različite usluge učini interoperabilnijim na prednjoj i stražnjoj strani – na primjer, dajući ljudima koji koriste Messenger mogućnost povezivanja s prodavačima na Instagramu.
Njegov uspjeh u potencijalnim regijama rasta kao što je Afrika, gdje je Facebook iznimno popularan, takođe zavisi o proširenju pristupa internetu. Manje od polovine ljudi u subsaharskoj Africi ima pametne telefone, a mnogi imaju ograničenu propusnost na prepaid telefonima, prema GSMA, industrijskoj organizaciji za mobilne mrežne operatere širom svijeta..
Ipak, kraj ere rasta Facebooka označava prekretnicu u povijesti društvenih medija i interneta.
Ako Zakerberg ne bi mogao povezati cijeli svijet s Facebookom, s obzirom na sve resurse, zamah i želju koje čovjek može tražiti, možda će se morati suočiti s mogućnošću da niti jedna mreža nikada neće, piše WP.
Meta i problemi s regulativama u Evropi
Facebook i Instagram mogli bi biti ugašeni širom Evrope, rekla je Meta, 7. februara. Problem se svodi na evropske propise o podacima koji sprječavaju Metu da prenosi, pohranjuje i obrađuje podatke Evropljana na serverima u SAD-u.
Regulatori Evropske unije mjesecima su zapeli u pregovorima sa SAD-om o zamjeni transatlantskog pakta o prijenosu podataka na koji su se oslanjale hiljade kompanija, ali koji je Sud pravde EU odbacio 2020. zbog straha da podaci građana nisu sigurni, piše Bloomberg.
U svom godišnjem izvještaju američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berzu, Meta je upozorila da će, ako se ne usvoji novi okvir i kompanija više ne bude mogla koristiti trenutni model sporazuma, vjerovatno morati otići s kontinenta.
Meta je navela da je obrada korisničkih podataka između zemalja ključna za poslovanje i ciljanje oglasa.
Meta je pojasnila da misli da će moći postići novi sporazum ove godine, ali ako to ne učini, navedeno je da vjerovatno neće moći ponuditi niz najznačajnijih proizvoda i usluga, uključujući Facebook i Instagram, u Evropi. Međutim, Meta je naglasila da ne planira povući Facebook i Instagram iz Evrope, piše Euronews.
“Nemamo apsolutno nikakvu želju niti se planiramo povući iz Evrope, ali stvarnost je da se Meta, i mnoge druge kompanije, organizacije i usluge, oslanjaju na prenos podataka između EU i SAD-a kako bi upravljali globalnim uslugama”, rekao je portparol Mete za Euronews.
Reakcija iz EU
Vlasti Evropske unije moraju bolje razumjeti futuristički digitalni svijet poznat kao “metaverzum” prije nego što mogu odlučiti kako ga regulisati, rekla je Margrethe Vestager, danska političarka koja je od 2014. godine članica Evropske komisije kao Evropska povjerenica za konkurenciju.
“Metaverzum je već ovdje. Stoga, naravno, počinjemo analizirati koja će biti uloga regulatora, koja je uloga našeg zakonodavnog tijela”, rekla je Vestager na online događaju koji je organizovala grupa njemačkih novinskih izdavača, javio je Reuters.
“Sve što radimo mora se temeljiti na činjenicama i na informacijama koje možemo dobiti… Moramo to razumjeti prije nego što možemo odlučiti koje bi akcije bile prikladne”, rekla je Vestager.
Prema regulativama EU, kompanije mogu biti kažnjene novčanom kaznom do 10 posto svog globalnog prometa ako budu proglašene krivima za kršenje antimonopolskih pravila bloka.
Nije prvi put da Facebook prijeti povlačenjem svojih usluga.
U 2020. je rekao da planira blokirati ljude i izdavače u Australiji da dijele vijesti, u pokušaju da se suprotstavi predloženom zakonu koji prisiljava kompaniju da plaća medijskim kompanijama za njihove članke.
