Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava predao je danas županijskoj Upravi u Vukovaru zahtjev za uklanjanje nadgrobnog spomenika podignutog Vukašinu Šoškočaninu, Srbinu iz Hrvatske, koji se nalazi u Borovu, kao i još desetak srpskih spomenika koji, kako smatraju, ispisanim napisima vrijeđaju nacionalna osjećanja Hrvata.
Zahtjev je podnijet u skladu s nedavno usvojenim Zakonom o grobljima, koji predviđa uklanjanje nadgrobnih spomenika nakon 30. maja 1990, s porukama koje, kako se navodi, „veličaju agresorsku vojsku“ i vrijeđaju nacionalna osjećanja Hrvata.
Osim zahtjeva za uklanjanje kapele Šoškočaninu, Penava je s poslanicima DP-a predao i zahtjev za uklanjanje desetak nadgrobnih spomenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Penava tvrdi da je riječ o zaštiti ustavne vrijednosti i vrijednosti koje se tiču Domovinskog rata.
Precizirao je da su županijskoj upravi u Vukovaru podnijeli deset prijava za uklanjanje neprimjerenih spomenika.
Prema riječima Tomislava Josića, za nekoliko dana slične prijave Domovinski pokret će podnijeti i u Šibensko-kninskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.
„Ovaj zakon smo mi inicirali u Saboru i srećni smo što je usvojen“, kazao je Josić.
Dodao je da se neće uklanjati spomenici ispisani ćirilicom nego samo oni za koje se procijeni da vrijeđaju dignitet i pijetet Domovinskog rata.
Inicijativu za donošenje novog Zakona o grobljima u koji je ugrađena odredba o uklanjanju spomenika koji vrijeđaju ili omalovažavaju Domovinski rat podstakao je Domovinski pokret godinama insistirajući na uklanjanju spomenika Vukašinu Šoškočaninu. On je bio predsjednik opštine Borovo i komandant srpske TO do maja 1991, kada se utopio u Dunavu.
Spomen-ploča se nalazi na mjesnom groblju u Borovu, a na njoj je pisalo kako je „Šoškočanin narodni heroj, a hrvatsko tlo se proglašavalo srpskim“. Spomen-ploča je uklonjena u novembru prošle godine, ali se ne zna ko je to učinio.
Lider Domovinskog pokreta se u izjavi novinarima u Vukovaru osvrnuo i na glasine da bi mogao doći na čelo tzv. kancelarije za ideologiju.
„Lično mi funkcija kao funkcija nije privlačna ako se ne mogu prepoznati u njoj. U tom kontekstu danas su još otvorene sve opcije, i ulazak u Vladu kao potpredsjednik, ali i ono što sam inicirao ispred Domovinskog pokreta, a tiče se rješavanja zločina koje je počinila ili su počinjeni za vrijeme režima Komunističke partije“, izjavio je Penava.
Gledamo kako ćemo to zakonski izvesti, zato ne istrčavamo, a ove sedmice bi skoro sve moglo biti poznato, dodao je.
Prethodno je i premijer Andrej Plenković demantovao priču o osnivanju ‘ureda za ideologiju’ koji bi vodio predsjednik DP-a, rekavši da Penavu zanimaju teme identifikacije žrtava nakon Drugog svjetskog rata i da se razgovara o komisiji.
(Sputnik Srbija)
