Za četiri godine vladavine Aljbina Kurtija, od 2021. do 2024, tzv. Kosovo napustilo je 142.000 građana, odnosno Albanaca. Svjetska banka saopštila je ovih dana da je tzv. Kosovo za to vrijeme napustilo 10 odsto stanovnika što, kada se u obzir uzmu rezultati popisa iz prošle godine prema kojima na KiM živi 1,6 miliona stanovnika jeste približan procenat, prenosi RT Balkan.

Međutim, ako se u obzir uzmu nezvanične, a mjerodavne procjene prema kojima na Kosovu, trenutno „na spavanju“ nije više od 800.000 stanovnika, dolazi se do frapantnog podatka da je Kosovo za ove četiri godine ostalo bez skoro petine stanovnika.

Agencija za statistiku tzv. Kosova saopštila je da je tokom 2024. godine emigriralo 37.450 stanovnika, a negativni demografski saldo tek malo ublažila je činjenica da se u isto vrijeme na Kosovo doselilo nešto više od 9.000 ljudi.

Statistički podaci govore i da je 2021. sa Kosova otišlo 42.728 ljudi, naredne 2022. – 41.553, 2023. došlo je do malog pada u broju onih koji napuštaju ovaj prostor, otišle su 21.244 osobe, ali je prošla godina opet donijela veliki skok, lažnu Kurtijevu državu napustilo je pomenutih 37.450 stanovnika.

Ovome valja dodati i podatak ministarstva unutrašnjih poslova ove tzv. države iznet početkom 2024. godine prema kome se za četiri godine, od 2018. do 2022, sa „Kosova“ zvanično iselilo 156.000 ljudi, odnosno 8,85 posto stanovništva. Samo od 2020. do 2022. sa KiM je, prema ovim podacima, emigriralo skoro 100.000 ljudi.

Pomenuto ministarstvo tada je saopštilo da je 1. aprila 2011. u inostranstvu živjelo 703.978 ljudi sa Kosmeta, a da je taj broj do kraja 2022. porastao na skoro 950.000.

Istini za volju, ništa bolje nije bilo ni prije Kurtija, pa je tako politički analitičar iz Prištine Demiš Šaša 2022. godine objavio procjenu prema kojoj je u periodu od deset godina, od 2008. do 2018. sa Kosova u zemlju Evropske unije emigriralo oko 300.000 ljudi.

Iste, 2022. godine, predsjednik opozicione DSK Ljumir Abdidžiku izjavio je da je tokom te godine Kosovo svakog dana napuštalo 134 ljudi, odnosno oko 4.000 mjesečno.

Da se talas iseljavanja nastavlja i 2025, govori podatak s početka godine da je već prvih dana februara ambasada Njemačke u Prištini obustavila izdavanje radnih viza do 2026. jer je za samo 13 dana predato 8.000 zahtjeva za vize čime je ispunjena godišnja kvota dozvola.

Prema izvještaju njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, broj građana kosovskog porijekla u Njemačkoj se u periodu od 2010. do 2022. godine udvostručio. U Njemačkoj je 2010. živjela 291.000 građana čije je porijeklo sa Kosova, 12 godine kasnije – 542.000, odnosno skoro duplo više. Od 2022. do danas taj broj je značajno porastao.

Talas emigracije sa tzv. Kosova dobio je novi zamah 1. januara 2024. godine s početkom vizne liberalizacije za zemlje EU, pa je Kosovo, uključujući i one koji su došli za novogodišnje praznike pa su krenuli nazad u zemlje unije, u prve dvije nedjelje januara 2024. napustilo 512.000 ljudi.

Po procjeni privredne komore tzv. Kosova, tokom 2023, prije vizne liberalizacije, sa KiM je otišlo put Zapada – 60.000 ljudi a od početka vizne liberalizacije, tokom 2024. godine, što zvanično što nezvanično, što s papirima, što bez papira – 270.000.

„Ne treba gubiti s vida činjenicu da većina Albanaca podržava Kurtijevu politiku prema Srbima, sav taj teror koji sprovodi prema našem narodu, ali su se ti ljudi u međuvremenu suočili i sa još jednim veoma važnim zaključkom – od terora nad Srbima se ne živi. Od terora nad Srbima ne primaju se veće plate i penzije, od terorisanja Srba nisu puniji frižideri, nema povećanja broja radnih mjesta, zato i odlaze. Vrijeme ushićenja otimanjem Kosova je odavno prošlo, sad valja živjeti, jesti svakog dana, obezbijediti obuću, odjeću, drva za zimu. Surova stvarnost ih svakog dana udara pravo u glavu. Odlazeći oni pokazuju i dokazuju da su izgubili svaku nadu da će na Kosovu biti bolje ma ko vladao“, komentariše za RT Balkan jedan od naših sagovornika, Srbin sa sjevera KiM koji odlično poznaje kosovske prilike.

Čak i mediji ne bježe od činjenice da Kosovo nosi „sumornu titulu u pogledu najnižeg prihoda po glavi stanovnika u Evropi“, da su masovni odlasci iz njihove „nezavisne države“ posljedica i nezaposlenosti i činjenice da ljudi prosto nisu u stanju da prehrane svoje porodice.

Posljednji dostupan podatak s početka ove godine govori da je prosječna plata na tzv. Kosovu, ali u bruto iznosu bila oko 700 evra, odnosno da je u neto iznosu jedva oko 500 evra. Na međunarodni praznik rada ove godine saopšteno je da radnici u privatnom sektoru i dan danas na rade za 230 evra mjesečno. Prema takođe dostupnim podacima i prosječna penzija koju isplaćuju privremene institucije je jedva oko 300 evra.

Kosovska poslovna alijansa izrazila je ovih dana veliku zabrinutost zbog trenutnog ekonomskog i socijalnog stanja. Ovo udruženje privrednika naglasilo je da „rast cijena, inflacija, siromaštvo i masovno iseljavanje guraju Kosovo ka najdubljoj krizi u posljednjim decenijama“.

„Ogroman uvoz, neproduktivne investicije i dramatičan pad broja stanovnika dovode ekonomiju u kritičnu tačku koja, prema ocjeni ovog udruženja, zahtijeva hitnu reakciju institucija“, navedeno je u saopštenju u kome se dodaje da je „povećanje cijena otežalo život građana i smanjilo njihovu kupovnu moć“, da „visoka inflacija nagriza prihode i ugrožava poslovanje, a siromaštvo je u porastu, gurajući mnoge porodice ka nemogućnosti da obezbijede osnovne uslove za život“.

Tagovi