Vukadinović: Pozitivne ocjene koje iz Brisela stižu na račun evropskog puta Crne Gore ne mijenjaju činjenicu da najzahtjevniji zadaci tek predstoje

Pozitivne ocjene koje iz Brisela stižu na račun evropskog puta Crne Gore ne mijenjaju činjenicu da najzahtjevniji zadaci tek predstoje. Za reformske procese koji uključuju donošenje važnih zakona, ustavne promjene i popunjavanje pravosudnih funkcija potrebna je šira politička saglasnost, ali dogovor vlasti i opozicije još nije na vidiku.

Analitičar Srđan Vukadinović ipak vjeruje da će sve obaveze biti završene, te da će se za to pobrinutu briselska administracija, koja neće dozvoliti da projekat proširenja propadne zbog unutrašnjih nesuglasica.

Organizacija Samita EU – Zapadni Balkan ne organizuje se u državama koje nisu ozbiljni ili potencijalni kandidati, a poruke koje su poslali evrospki zvaničnici jasno ukazuju da je Crna Gora prva u redu da stigne do punopravnog članstva. Da bi se to i ostvarilo, mora se ispuniti dosta obaveza. Vukadinović vjeruje da je, uprkos neobećavajućoj situaciji na terenu, izvjesno da će se ispuniti svi uslovi, ali da će se to, kako kaže, po našem običaju, raditi u pet do 12.

– Vjerujem da će se usvojiti i ustavne promjene, imenovanja u sudstvu i Tužilačkom savjetu, te Ustavnom sudu, sprovesti reforme u pravosuđu, što je od značaja za vladavinu prava i poglavlja 23 i 24, ali u zadnji čas. S obzirom na to da trenutno ne postoji konsenzus i da se ne nazire kraj parlamentarne krize, ipak očekujem da će u svemu tome glavni koordinator biti ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler i da će i to pitanje, kao i mnoga do sada, riješiti. Očekujem da on sada pokaže umijeće koordinisanja i da uvede obje strane u razumne vode, gdje će popustiti i jedni i drugi i ići ka ispunjavanju zahtjeva koji su u interesu Crne Gore. Očekujem da će i opozicija i vlast napraviti neke ustupke, tražiće se od parlamentarne većine da odustane od svojih maksimalističkih zahtjeva, da se postigne minimum saglastnosti, kao u slučaju usvajanja IBAR-a – kazao je Vukadinović za „Dan“.

Kako ističe, nije važno da li će Crna Gora u EU ući 2028. godine, kako se to simbolički najavljuje, već da je bitno da se do tada učini sve što je potrebno.

– Važno je da se sprovedu reforme i da građani osjete boljitak, da EU dožive kao organski dio sebe, a ne da budu dio Evrope na papiru, a vrednosno daleko od nje. Svejedno je i da li ćemo poglavlja zatvoriti ove godine ili ćemo ostaviti neka za narednu i to ne bi trebalo da bude tema političkih nadgornjavanja i obračuna – napominje naš sagovornik.

Čak i ako se neka poglavlja ostave za narednu godinu, očekuje da će pregovarački proces biti završen prije parlamentarnih i lokalnih izbora.

– Brisel neće dozvoliti da se rizikuje i da se najvažnija poglavlja, ukoliko eventualno ostanu za narednu godinu, ostave da čekaju formiranje vlasti. Vodiće se time da se zatvore sva poglavlja, jer ovo nije projekat Crne Gore, već EU, koja želi da Crna Gora bude zamajac proširenja. Ovo je ozbiljan projekat od kojeg neće odustati zbog unutrašnjih nesuglasica. Uložili su mnogo, tako da neće dozvoliti da zatvaranje poglavlja čeka političke dogovore i kombinacije poslije izbora, jer će to trajati mjesecima – ocijenio je Vukadinović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je otvorila ventil da EU pokrene proces proširenja, uprkos rezervama koje su postojale u Holandiji i Francuskoj prema tome. Tome je, kako kaže, doprinijelo što Brisel proširenje više ne posmatra samo kao birokratski proces, već kao strateško i geopolitičko pitanje.

– Važna je i ta birokratska strana, koliko se poštuje evropski standardi, koliko se prilagođava zakonodavstvo, sprovode reforme, ali su geopolitičke prilike uticale da se ovdje organizuje Samit i pošalje jasan signal da se ide ka proširenju. Rat u Ukrajini, Bregzit, energetska i bezbjednosna nestabilnost su neki od razloga što se ide u tom pravu. U Tivtu nisu donijete neke strateške, revolucionarne odluke, ali je predočeno šta se sve čekuje – ustavne izmjene, imenovanja u pravosuđu, sprovođenje određenih reformi, pravosnažne presuda za kriminal i korupciju, te usvajanje zakona za oduzimanje imovine stečene kriminalom – kazao je Vukadinović.

Ugovor o pristupanju tražiće „antimafija zakon“

Jedan od zahtjeva koji će biti definisan Ugovorom o pristupanju Crne Gore EU, navodi Vukadinović, biće usvajanje Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, koji je najavljivan još prije nekoliko godina, ali je još uvijek na čekanju.

– To će biti važan uslov za poglavlja 23 i 24, ali ne samo da se zakon usvoji već i da se sprovede. Moraćemo da imamo pravosnažne presude. Više puta je isticano da je to najteži dio posla i da će ta poglavlja biti zatvorena, najvjerovatnije, poslednja. Ono što je važno, jeste da će se u tom dijelu reformi jasno vidjeti da li su one stvarno sprovedene, šta je konkretno urađeno ili da li je sve samo forma – zaključuje analitičar.