Vujović: Crna Gora od Hrvatske da uči o kohabitaciji

4

Prvi mjesec kohabitacije između nove vlasti u Crnoj Gori i njenog dugogodišnjeg lidera, predsjednika Mila Đukanovića, protekao je u Đukanovićevoj blokadi više odluka. Prvo je odbio da potpiše set zakona koje je krajem prošle godine usvojila nova većina u Skupštini, potom i opoziv sedam ambasadora koje je postavila njegova, a čiju smjenu je tražila nova vlast i na kraju nije potpisao ni smjenu načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.

Zbog toga je 15. januara održan i sastanak lidera nove vlasti, premijera Zdravka Krivokapića, predsjednika Skupštine Alekse Bečića i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića sa Đukanovićem, na kojem su se saglasili da bi kohabitacija morala da profunkcioniše. Kako će to izgledati, pokazaće već naredni dani.

Učenje kohabitacije

Politički analitičar Zlatko Vujović za DW kaže da je odnos između vlade i Đukanovića postao veoma napet, iako vlada i predsjednik Crne Gore imaju mali broj situacija u kojima dijele izvršnu vlast.

“Crnogorski predsjednik spada u grupu ’slabih predsjednika’ po obimu ovlašćenja kojima raspolaže. Ali ogroman legitimitet daje mu činjenica da je direktno izabran, kao to da je riječ o jedinom predstavniku građana za koga se oni neposredno opredjeljuju“, kaže Vujović.

On smatra da su tenzije najvećim dijelom uzrokovane nepoznavanjem ustavnih nadležnosti predsjednika, odnosno tezom da je svaka njegova nadležnost protokolarna, što ne odgovara ustavnim rješenjima.

“Kohabitacija je novina za Crnu Goru. Politički akteri se uče novim odnosima, pa je očekivano da se prave greške. Dovoljno je da uče iz hrvatskog iskustva gdje ima mnogo nesaglasja, ali se predsjednik Republike i Hrvatske na kraju dogovaraju oko podijeljenih nadležnosti. Nakon početnih turbulencija, očekujem isto i u slučaju Crne Gore“, kaže Vujović.

Da li će Đukanović biti principijelan ili kooperativan?

Đukanović je vratio zakone koje je skupština Crne Gore usvojila 29. decembra. Među njima su i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovesti protiv kojih se oštro pobunila opozicija, tvrdeći da se crnogorske crkve i manastiri poklanjaju Srbiji. Nova vlast je, u stvari, izbrisala ono zbog čega se Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori prošle godine digla i povela masovne litije koje su na kraju, čini se, presudno i doprinijele padu DPS-a.

Demokratska partija socijalista takođe tvrdi da su te izmjene nelegalne, jer su usvojene bez kvoruma, pošto je jedna poslanica vlasti glasala onlajn, a mora je da bude fizički prisutna.

Nova vlast odgovara da je tokom epidemije prethodni parlament usvojio niz odluka na sličan način, sa poslanicima koji su bili na drugim mjestima, a ne u plenarnoj sali Skupštine. Oni najavljuju da će opet usvojiti izmjene 20. januara, a Đukanović, po Ustavu, mora da ih potpiše, jer ako to ne uradi, rizikuje da nova vlast pokrene njegovu smjenu.

“Jasno je da vladajuća većina ima zadatak da ponovo izglasa zakone po svaku cijenu, a Đukanović može da ponovi svoj stav da su ti zakoni usvojeni bez kvoruma. Druga opcija jeste da ih potpiše, ali da se onda pokrene postupak ocjene ustavnosti spornih izmjena pred Ustavnim sudom. U prvom slučaju se principijelno drži prvog obrazloženja, uz produbljivanje ustavne krize i rizikuje eventualno razrješenje. U drugom slučaju se povlači, postavlja kao kooperativan, ali šalje poruku da je njegova pozicija slaba“, kaže Vujović.

Đukanović bi bio smijenjen ako Ustavni sud utvrdi da je nepotpisivanjem zakona prekršio Ustav. Iako je na sastanku o kohabitaciji, prema nezvaničnim informacijama, najavio da će drugi put potpisati zakone, mogao bi i da rizikuje, jer mu na ruku ide stanje u Ustavnom sudu gdje dvoje sudija ubrzo ide u penziju, pa ostaje samo pet, a za eventualno razrješenje Đukanovića trebalo bi da glasa čak četvoro.

„Stiče se utisak da je pozicija Đukanovića prilično jaka, kako zbog proceduralnih propusta Skupštine, tako i zbog činjenice da će Ustavni sud raditi u okrnjenom sastavu“, smatra Vujović.

 

Konflikt i oko ambasadora

Nova Vlada je odmah krenula i u smjenu pojedinih ambasadora koje je postavila Đukanovićeva vlast, od kojih su neki bili sa njim na optužnici za šverc cigareta u Italiji, ali su kasnije oslobođeni, dok su mu drugi priskakali u pomoć kad su ga napuštali koalicioni partneri u Skupštini. I tu je vlada, odnosno novi šef diplomatije Đorđe Radulović, udario u Đukanovićev zid. Diplomatija, po crnogorskom Ustavu, i jeste jedna od rijetkih oblasti gdje predsjednik može da parira Vladi.

“Kada je riječ o izboru i razrešenju ambasadora riječ je o ovlašćenju predsjednika Crne Gore. On to radi na predlog vlade i ne može bez nje, ali ni vlada bez njega. U takvoj situaciji potrebne su konsultacije na bazi čega bi se došlo do adekvatnih odluka. Vlada se našla pod snažnim pritiskom klijentelističkog karaktera. Dio nove političke vladajuće elite želi ambasadorske pozicije. Pod tim pritiskom vlada je pokušala da ’na blef’ primora Đukanovića da bespogovorno ispunjava njihove želje. Nije prošlo i sada će morati da svi zajedno sjednu i usaglase se oko rješenja“, vjeruje Vujović.

Krivokapić kao premijer i Bečić kao predsjednik parlamenta u međuvremenu su zatražili i smjenu načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore. Oni sa Đukanovićem čine Savjet za odbranu i bezbjednost koji o tome odlučuje. Đukanović je i to, za sada, odbio.

“To tročlano tijelo odlučuje jednoglasno, a njegovim radom predsjedava predsjednik Crne Gore. Biće potrebno da se sva tri člana usaglase. Svaki treba da odgovorno pristupi radu tog tijela, te da izbjegavaju populističke ispade“, poručuje Vujović.

Dio javnosti Đukanovićeve poteze u kohabitaciji vidi kao njegovo pozicioniranje pred vanredni Kongres DPS-a 24. januara. Vujović, ipak, misli da je Đukanović i dalje nesporni lider partije, i da mu ti potezi nisu potrebni da bi zadržao to mjesto, iako se i dalje ne zna da li tu ostaje ili se povlači. Vujović razrješenje čitave situacije vidi ovako:

“Vladajuća koalicija ima nespornu većinu u crnogorskom parlamentu. Kriza je izazvana zbog proceduralnih razloga. Najednostavniji i najelegantniji način bio bi da vlast prizna grešku, vrati stvari na prije sporne sjednice Skupštine i preuzme kontrolu nad procesom. Ovako, ako predsjednik ne potpiše zakone nakon ponovnog izglasavanja, Crna Gora rizikuje da se nađe u još dubljoj krizi. Tada će biti mnogo teže doći do kompromisa. U tom slučaju biće potrebna i medijacija Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, a onda će veći pritisak biti na vladajućoj većini“, zaključuje Vujović.

4 Comments
  1. LipaLipa komentariše

    Vujovic, doktor, … “sto ga branis, … kad ga ne odbrani”, … bas tako, … “slab presednik” ni toliko, … potokolaran, … malo jaci pisar, … bolje da je rekao, …bilo to Vilipa, … svi bi rzumjeli, … kad pomenu kongres slogirak se, … presednik, drzave svih gradjana, … a sef partije dps, … e, standardi propali se, … natrucao svasta, bolje da nije, … “sto ga branis … kad ga ne odbrani”

  2. Ivi komentariše

    Tornjaj se budalo, biće ti para mnogo manje. Ko se bude sastajao sa njim izgubiće Nikšić. Pi avetinje, ono bi da se provuče kroz iglene uši.

  3. roberto komentariše

    Tvoj Komentar
    Opančari došli na vlast
    sve to treba rastjerati
    preko granice u Srbiju
    stoku tjeraj.

    1
    2
    1. Kontra revolucija komentariše

      Ps bogami nisu opancari na vlast nego URA i još uvek DPS !.
      Da su opancari na vlast svi bi koruptni pljacjši drzave vec bili u Spuz !.
      I bilo bi konacno reda u toj banana republici !.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.