Vučić u službenoj posjeti Kini: Jačanje strateškog partnerstva sa Pekingom

Predsjednik Vučić je uoči posjete izrazio uvjerenje da će ta posjeta biti najznačajnija u njegovoj političkoj karijeri i najavio da će potpisati dvije zajedničke izjave sa predsjednikom Si Đinpingom i najmanje još 33 sporazuma, navodeći da je dogovoreno milijarda eura u investicijama.

„Potpisaćemo dvije velike zajedničke izjave, predsjednik Si i ja. Potpisaćemo najmanje još 33 sporazuma i još dogovora i ugovora kojih neće biti manje od 30. Jedna fascinantna, fantastična posjeta koja će značiti dalji ubrzani razvoj, industrijalizaciju, modernizaciju Srbije”, rekao je Vučić.

Istakao je da će ta posjeta značiti za dalji ubrzani razvoj, industrijalizaciju i modernizaciju Srbije.

Predsjednik Vučić je ranije najavio da će tokom posjete Kini govoriti na Đinghua univerzitetu gdje su, kako je naveo, govorili najmoćniji svjetski lideri.

Portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine Guo Đa-kun izjavio je da će posjeta predsjednika Vučića biti prilika za učvršćivanje čeličnog prijateljstva i proširenje obostrano korisne saradnje dvije zemlje.

„Kina je spremna da sarađuje sa Srbijom kako bi posjetu predsjednika Vučića iskoristila kao priliku za učvršćivanje čvrstog prijateljstva, proširenje obostrano korisne saradnje, obogaćivanje razmjene među ljudima, jačanje multilateralne koordinacije i promovisanje izgradnje kinesko-srpske zajednice sa zajedničkom budućnošću u novoj eri kako bi se postigli praktičniji rezultati koji bi koristili narodima obje zemlje”, rekao je Guo.

Naglasio je i da je Srbija prva evropska zemlja koja je zajedno sa Kinom izgradila zajednicu sa zajedničkom budućnošću za novu eru i da je važan partner Kine u jugoistočnoj Evropi.

„Pod strateškim vođstvom lidera obje zemlje, odnosi Kine i Srbije posljednjih godina funkcionišu na visokom nivou. Obje strane čvrsto podržavaju međusobne ključne interese, uz čvrsto međusobno političko povjerenje, plodnu saradnju, blisku multilateralnu saradnju i česte međuljudske razmjene”, istakao je on.

Prema ocjeni ambasadora Kine u Srbiji Li Minga, predstojeća posjeta predsjednika Vučića Kini nosi snažnu želju naroda Kine i Srbije za daljim učvršćivanjem političkog povjerenja i čeličnog prijateljstva i odražava zajednička očekivanja da dvije strane prodube pragmatičnu saradnju.

Predsjednik Vučić je više puta posjetio Kinu, a posljednja posjeta je bila od 16. do 18. oktobra 2023. godine, kada je učestvovao na Trećem forumu za međunarodnu saradnju inicijative „Pojas i put” u Pekingu i sastao se sa predsjednikom Si Đinpingom.

Strateško partnerstvo dvije zemlje uspostavljeno je avgusta 2009. godine, a u junu 2016. godine, tokom posjete predsjednika Si Đinpinga Beogradu, što je bila prva posjeta kineskog predsjednika Srbiji poslije 30 godina, potpisana je Zajednička izjava o uspostavljanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva.

Od posebnog značaja za unapređenje odnosa dvije zemlje bila je druga posjeta Si Đinpinga Srbiji za osam godina, u maju 2024. godine, kada je potpisano 29 bilateralnih sporazuma, među kojima i Zajednička izjava dva predsjednika o produbljivanju i podizanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva i izgradnji Zajednice Srbije i Kine sa zajedničkom budućnošću u novoj eri.

Srbija pridaje veliki značaj saradnji sa Kinom u okviru mehanizma saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, kao i kroz inicijativu „Pojas i put”.

Bilateralni odnosi i saradnja dvije zemlje su u stalnom usponu i sveobuhvatno strateško partnerstvo se kontinuirano potvrđuje veoma razvijenim i kvalitetnim političkim dijalogom i razmjenom posjeta na najvišem i visokom političkom nivou, navodi se na sajtu Ministarstva vanjskih poslova Srbije.

Dvije zemlje ostvaruju i intenzivnu parlamentarnu saradnju.

Narodna Republika Kina je duži niz godina najvažniji vanjskotrgovinski i finansijski partner Srbije na azijskom kontinentu, a dodatni impuls unapređenju bilateralne trgovinske i investicione saradnje pruža Sporazum o slobodnoj trgovini koji je stupio na snagu 1. jula 2024. godine.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine obuhvata oko 20.000 proizvoda, pri čemu je za oko 60 odsto artikala odmah omogućен bescarinski izvoz na kinesko tržište od 1,4 milijarde stanovnika.

Podaci pokazuju da je zahvaljujući tom sporazumu izvoz Srbije u Kinu u toku 2025. povećan za 9,6 odsto, uvoz za 30,9 procenata, dok je ukupna vanjskotrgovinska razmjena zabilježila rast od 25,5 odsto.

U februaru je u Kineskom kulturnom centru u Beogradu održana prezentacija humanoidnih robota kineske kompanije AGIBOT Innovation i Minth grupe, kada je najavljeno da bi Srbija mogla da postane jedan od evropskih centara za proizvodnju robota, a u planu je i izgradnja fabrike čipova.

Predsjednik Vučić je tada izjavio da bi Srbija već ove godine mogla da počne proizvodnju humanoidnih robota, dok su predstavnici AGIBOT-a naveli da planiraju serijsku proizvodnju od 1.000 do 2.000 robota godišnje u Srbiji.

Kineske kompanije Srbija Ziđin Majning, Srbija Ziđin koper i HBIS su tri najveća izvoznika iz Srbije.

HBIS je preuzeo Željezaru Smederevo 2016. godine, dok je Ziđin 2018. postao većinski vlasnik RTB Bora, odnosno današnje kompanije Serbia Zijin Copper, koja upravlja rudnicima u Boru i Majdanpeku.

Kompanija HBIS preuzela je smederevsku Željezaru 2016. godine za 46 miliona eura, uz obavezu dodatnih ulaganja većih od 100 miliona eura.

Nakon preuzimanja, HBIS je realizovao i više novih investicija, među kojima je i izgradnja nove linije Aglomeracije vrijedne 80 miliona dolara.

Kineski Ziđin postao je 2018. godine većinski vlasnik RTB Bor sa 63 odsto udjela, nakon što je uplatio 350 miliona dolara za dokapitalizaciju kompanije.

Ziđin se obavezao i na investicioni plan vrijedan 1,26 milijardi dolara u narednih šest godina, kao i dodatnih 200 miliona dolara za rješavanje istorijskih dugova RTB Bora.

U 2024. vrijednost izvoza Ziđin Majninga bila je oko 2,4 milijarde eura, Ziđin Kopera oko 1,26 milijardi eura, a HBIS Grupe oko 520 miliona eura.

Među najvećim kineskim investitorima u Srbiji su i Mint grupa, koja proizvodi automobilske komponente u Loznici i Šapcu, kao i kompanija Linglong koja proizvodi gume u Zrenjaninu.

Potpredsjednik Linglong Grupe Sun Songtao najavio je krajem aprila novu investiciju vrijednu oko 645 miliona dolara, u okviru druge faze razvoja fabrike u Zrenjaninu.

Kineska državna korporacija Šandong je jedan od ključnih infrastrukturnih partnera Vlade Srbije.

Kompanija je prisutna na domaćem tržištu od 2011. godine, a najvažniji kineski infrastrukturni projekti u Srbiji obuhvataju izgradnju brzih pruga, auto-puteva, mostova, energetskih objekata i ekološke infrastrukture.

Kineske kompanije CCCC i CRIC gradile su dvije dionice brze pruge u Srbiji – od Beograda do Stare Pazove i od Novog Sada do Subotice.

Među glavnim infrastrukturnim projektima su izgradnja ključnih dionica na auto-putu „Miloš Veliki”, Pupinov most, obilaznica oko Beograda, izgradnja novog bloka B3 i modernizacija postojećih kapaciteta u termoelektrani Kostolac.

Kineske kompanije angažovane su na pripremnim radovima i izgradnji infrastrukture za prve linije metroa, kao i za izgradnju kompleksa u Surčinu za potrebe Ekspo 2027 i Nacionalnog stadiona.

Vanjsko-trgovinska razmjena između Srbije i Kine iznosila je 9,36 milijardi dolara u 2025. godini.

Vrijednost izvoza je bila 2,1 milijardu dolara, što predstavlja 5,6 odsto ukupnog izvoza Srbije u 2025.

Srbija je u 2025. uvezla kinesku robu u vrijednosti od 7,2 milijarde dolara, što je 15,3 odsto uvoza u toj godini.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u periodu januar–mart ove godine ukupna vanjskotrgovinska razmjena u robi sa Kinom iznosila je 2,54 milijarde dolara.

Ukupan izvoz u robi u Kinu u tom periodu iznosio je 681,8 miliona dolara, dok je uvezeno 1,86 milijardi dolara robe.

Posljednjih godina ulažu se ogromni napori sa obje strane da se ekonomska saradnja između dvije zemlje podigne na viši nivo, kroz realizaciju zajedničkih projekata i privlačenje kineskog kapitala u Srbiju.

Prema podacima Agencije za privredne registre, na teritoriji Srbije registrovana su 2.003 aktivna privredna subjekta čiji su većinski vlasnici državljani Kine, odnosno pravna lica registrovana u toj zemlji.

Kina je druga najveća svjetska ekonomija, najveći izvoznik i vlasnik najvećih deviznih rezervi u svijetu.

U 2023. godini zabilježila je rast od 5,2 odsto, dok je 2024. i 2025. godine rast bio pet odsto.