Vučić pokazao čeličnu volju za rezovima i hrabrost da smanji državni aparat, što nije uradio niko pre njega

Predsjednik Aleksandar Vučić objavio je programski tekst u Kuriru u kojem je iznio plan za Srbiju u pet tačaka. Prva tačka sadrži zadatak koji je za sve prethodne vlasti ostao neispunjen — drastično smanjenje broja članova Vlade, državnih sekretara, pomoćnika ministara, kao i drugih djelova državnog aparata poput brojnih agencija, kancelarija i uprava.

Ovom najavom Vučić je još jednom pokazao da ima rijetku sposobnost i volju da posegne za nepopularnim rezovima i, ako zaista uspije da smanji državni aparat, uradiće nešto što niko prije njega nije.

– Odlučnije i snažnije nego prije 12 godina, potrebno je ukinuti brojne agencije, kancelarije i uprave koje su same sebi svrha, a suštinskog razloga za njihovo postojanje nemaju – objasnio je Vučić.

On je u autorskom tekstu dodao da, uz sve brojne rezultate, objektivne i mjerljive, „postoje stvari koje nijesmo uspjeli da uradimo i pružimo građanima“, naglašavajući da je bilo nedovoljno pravde, „ne samo našom krivicom, ali svakako ne i bez naše odgovornosti“.

Hrabra odluka

Stručnjak za državnu upravu Mihajlo Rabrenović ocjenjuje za Kurir da najava o mogućem drastičnom smanjenju državnog aparata predstavlja jednu od najozbiljnijih tema u oblasti reforme javne uprave u posljednjih nekoliko godina.

– U savremenoj praksi upravljanja državom potpuno je uobičajeno da se periodično preispituje organizaciona struktura institucija, broj organa, nadležnosti i efikasnost rada. Danas se sve više insistira na jasnim indikatorima učinka — koliko se brzo procedure sprovode, koliko košta funkcionisanje sistema i u kojoj mjeri institucije zaista ostvaruju postavljene ciljeve. Birokratiji je, inače, u prirodi da se vremenom širi preko realnih potreba sistema. Zato je borba protiv prekomjerne administracije praktično tema „vječne mladosti“ svake države. Istovremeno, zanimljivo je da se od velikog dijela opozicije, kako one proistočne, tako i one prozapadne, uglavnom čuje da su protiv Aleksandra Vučića, ali se daleko rjeđe mogu čuti konkretni i razrađeni predlozi kako bi država trebalo da funkcioniše. Slično važi i za pojedine političke ambicije koje se danas skrivaju iza lijepe i emocionalno snažne riječi „student“. Upravljanje državom ipak podrazumijeva znanje i iskustvo, kao i sposobnost da se donose teške i često nepopularne odluke. Tu nije od pomoći cupkanje u mjestu niti blokada ulica i fakulteta, što ugrožava prava građana – naglašava Rabrenović.

Plan za Srbiju u pet tačaka

1. Drastično smanjenje broja članova Vlade, državnih sekretara, pomoćnika ministara i njihovih aparata
2. Povećanje produktivnosti i više rada i posvećenosti
3. Hrabra i snažna promjena kompletnog obrazovnog sistema
4. Sveobuhvatan pristup rješavanju energetskih pitanja, uključujući korišćenje nuklearne energije
5. Agresivno usvajanje znanja i njegova primjena u robotici, vještačkoj inteligenciji i modernim tehnologijama

On napominje da i unutar same vlasti ima propusta.

– I dobro je što postoji svijest da je potrebno raditi na efikasnijem i racionalnijem sistemu. Ozbiljno sprovedena reforma mogla bi donijeti bržu upravu, manje troškove i funkcionalniju državu. Ali gotovih recepata nema. Rezultati će se pokazati kroz ishode — u kojoj mjeri će država poslije toga biti bolje organizovana i korisnija građanima i privredi. A otpori takvim ciljevima se javljaju svuda u svijetu, naročito od onih koji uživaju nezaslužene privilegije – zaključuje Rabrenović.

Rješavanje problema prekomjerne administracije nije specifičnost Srbije i ne postoje gotova rješenja, naglašava naš sagovornik.

– Sa tim izazovima suočavaju se i najrazvijenije zemlje svijeta. Dovoljno je sjetiti se reformi javnog sektora koje je sprovodila Margaret Thatcher u Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i savremenih pokušaja racionalizacije djelova sistema države u Sjedinjene Američke Države, o kojima je govorio Elon Musk – podsjeća ovaj stručnjak za državnu upravu.

Narod očekuje red

Politički analitičar Srđan Barac kaže za Kurir da je Vučićeva poruka jasna, a to je da država ne smije da bude privilegija bez odgovornosti.

– Ova najava Vučića može biti jedna od najvažnijih reformi u Srbiji. Suština nije samo u uštedi novca. Suština je u tome da država više ne može da bude utočište za funkcionere koji koriste privilegije položaja, a kada treba da se brani politika Vlade, država i narod, njih nigdje nema. Mnogi su godinama uživali beneficije, imali kabinete, vozače, sekretarice, službena putovanja i javni status, ali nijesu pokazali ni hrabrost ni odgovornost kada je trebalo stati iza politike koju formalno predstavljaju. Zato je ova reforma važna. Ona bi pokazala da funkcija nije nagrada, već obaveza. Da javni položaj nije lični komfor, već služenje državi. Srbija ne može da nosi aparat koji je prevelik, preskup i često politički nevidljiv kada je najpotrebnije da bude glasan, jasan i odgovoran – naglašava Barac.

On je uvjeren da su građani spremni na to.

– Narod od države očekuje red, brzinu, zaštitu i rezultat, a ne gomilu kancelarija koje postoje same zbog sebe. Problem je što se sistem uvijek opire sopstvenom smanjivanju, jer iza svake nepotrebne institucije stoje nečiji interesi, plate i privilegije. Efekti bi mogli biti veliki. Manji aparat znači manje troškova, manje birokratije, više efikasnosti i jasniju odgovornost. Ali još važnije, to bi bila poruka da država više neće tolerisati one koji uzimaju sve što funkcija nosi, a ne daju ništa kada treba braniti Srbiju, Vladu i narod. Ako Vučić ovu reformu sprovede odlučno, to može biti prelomna tačka. Ne samo administrativna promjena, već političko čišćenje sistema od onih koji su državne funkcije shvatili kao privilegiju bez obaveze – zaključuje Barac.