Vučević: Srbiji danas potrebni mudrost i sloga da se spasi država

U Gadžinom Hanu danas je održana državna svečanost povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji zajedno obilježavaju Srbija i Republika Srpska, a izaslanik predsjednika Srbije, savjetnik predsjednika Republike za regionalna pitanja Miloš Vučević, poručio je da su Srbiji danas potrebni mudrost i sloga da se spasi država i da se sačuva ono što su nam ostavili preci, od Nemanjića do danas.

„Da gradimo, a ne da rušimo, da razgovaramo i poštujemo se. Da ujedinimo snage za dobrobit otadžbine. Bez jednoumlja, ali s jednim ciljem. Da sačuvamo, da unapređujemo, da gradimo našu Srbiju. Da poslušamo, da oprostimo i da idemo naprijed u miru i mudrosti. Tako ćemo i mi sebi učiniti dostojnim onih koji su se žrtvovali za nas i našu budućnost“, poručio je Vučević na svečanosti u Gadžinom Hanu.

Naveo je da su se oduvijek oštro razlikovale dvije grupe ljudi – oni koji žele da stvaraju i oni koji jedino hoće da sruše, zapale i slome.

„Te dvije grupe uvijek i svuda postoje, u svim narodima i epohama. One su konstanta ljudskog roda. Narodi su se opredjeljivali za jednu ili drugu opciju i, u zavisnosti od mudrosti izbora, zavisila je i sudbina. Pogrešni izbori vodili su do nestanka države i naroda“, rekao je Vučević.

Istakao je da narod, država i porodica opstaju samo ako se svi podrede interesima zajednice i naglasio da samo vaspitanje, vjera, obrazovanje, ali i sjećanje na one koji su svojim radom i djelanjem kao pojedinci i kao narod zadužili nas, drže da ostanemo na putu svjetlosti, putu stvaranja, a ne putu rušenja i tame.

„I danas se mi nalazimo ovdje u Gadžinom Hanu u Nišavskom okrugu da se zagledamo u sokolove oči velikog Dragutina Matića. Danas se sjećamo svih onih Dragutina koji nisu podređivali društvo sebi, nego su sebe dali društvu. Zahvaljujući njihovoj žrtvi koja je data za ono što se ne mjeri i ne objašnjava, a zove se otadžbina, i mi danas postojimo“, istakao je Vučević.

Istakao je da su svi naši preci bili Dragutin Matić i da su znali da se svoja Srbija brani, a ne da se protiv nje dižu ustanci.

Kako je rekao, ustanak se jedino može podići protiv stranog zavojevača i za slobodu naroda, a svaki ustanak protiv dijela svog naroda predstavlja podlost i mržnju, put u ropstvo i neslobodu.

„To je pad. To je greh. To je poraz svih narodnih ideala i gaženje svih molitvi naših predaka. Tu nema pobjednika, samo poraženih“, rekao je Vučević.

Vučević je kazao da nas današnja svečanost u Gadžinom Hanu i sjećanje na one koji su vjerovali u otadžbinu uči da je preduslov slobode narodna država i da smo u svakoj drugoj državi građani drugog reda.

Naglasio je da je preduslov opstanka vjera i sloga, a nikako jednoumlje, i da podele prestaju tamo gdje počinje ugroženost Srbije.

Vučević je istakao da se mnogo lakše ruši jedna kuća, kako kaže, za nekoliko trenutaka, a da se, s druge strane, gradi godinama, u znoju i mukom, u nadanjima i strepnji kako i kada će se napraviti.

„Kažu ljudi da ponekad strast samouništenja osvaja čitavog čovjeka pa i čitave generacije. I uvijek, kao po pravilu, oni koji ruše i uništavaju, to rade strastveno, srčano, odlučno i imaju vjeru da na taj način stvaraju nov i bolji svijet. Nikada sebe ne preispituju, ne vide u sebi nikakav problem, manu ili grešku na svojoj strani. Ne znaju i ne shvataju mnogi oni koji ruše u rušilačkom zanosu da zapravo ruše svoju kuću i svoj narod“, zaključio je Vučević.

Arhiepiskop i mitropolit niški Arsenije naglasio je da je Gadžin Han historijsko mjesto i prostor koji je vijekovima davao i daje najhrabrije sinove i kćeri srpskog naroda, podsjećajući na sve vojnike koje je to mjesto dalo u ratovima 1912–1918. godine.

„Na ovaj dan, 15. septembra 1918. godine, prije više od jednog vijeka započeo je proboj Solunskog fronta, kada je naša vojska, raseljena i izmučena, na ivici snage, pokazala da ljubav prema slobodi, svom rodu i svojoj zemlji prevazilazi sve granice straha i umora. Tada su srpski vojnici na krilima nogoljublja, bratoljublja i rodoljublja, za 45 dana neprekidnog juriša prešli skoro 600 km, oslobodili otadžbinu i pobjedonosno ušli u prestoni Beograd“, istakao je mitropolit Arsenije.

Kao što su naši preci znali da se bez žrtve ne stiže do slobode, naglašava mitropolit Arsenije, tako i mi danas znamo da bez vjere i zajedništva nema budućnosti.

„Nacionalna zastava nije samo simbol države, već i zavjetna stvar. Crvena boja podsjeća nas na krv prolivenu za slobodu, plava na vjeru i nebesku Srbiju, bijela na čistoću ideala za koje smo pozvani da živimo. Kada je podižemo, mi zapravo obnavljamo zavjet pred sobom i svojom djecom da nećemo zaboraviti ko smo, odakle smo i kuda idemo i kakvi trebamo da budemo“, poručio je mitropolit Arsenije.

On je istakao i da sloboda istovremeno predstavlja i obavezu.

„Kao što su naši preci svoju i našu slobodu platili životom, tako smo mi dužni da je ispunimo smislom, pravdom i ljubavlju“, zaključio je mitropolit Arsenije.

U ime Republike Srpske obratio se ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić.

U okviru manifestacije održan je i kulturno-umjetnički performans, praćen muzikom posvećenom periodu Velikog rata, a obilježavanje je počelo intoniranjem himni Republike Srpske i Republike Srbije.

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave zajedno obilježavaju Srbija i Republika Srpska, a ovogodišnja centralna proslava održava se u Gadžinom Hanu, na inicijativu ministarke za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja Milice Đurđević Stamenkovski, zato što je jedan od najpoznatijih boraca sa Solunskog fronta, Dragutin Matić, iz tog mjesta.

Manifestaciji su prisustvovali i predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić, ministri u Vladi Srbije, kao i brojni predstavnici institucija Republike Srbije, Republike Srpske, Severne Makedonije, lokalnih samouprava, predstavnici Srba iz regiona, dijaspore i Srpske pravoslavne crkve.

Povodom 15. septembra 1918. godine, kada je srpska vojska probila Solunski front, u narednih sedam dana biće održan veliki broj manifestacija, parlamentarni forum, kao i zajednička sjednica Vlada Srpske i Srbije u Beogradu, a obilježavanje se završava 20. septembra vojnom paradom „Snaga jedinstva“ ispred Palate „Srbija“ u Beogradu.