Vlada u četvrtak ipak nije raspravljala o obeštećenju žrtava Lore; Udruženje boraca: Iza toga stoji destrukcija iz Spajićevog prohrvatskog okruženja – zahtijevamo pojašnjenje!

Na dnevnom redu 124. sjednicie Vlade od 23. aprila nije se našao predlog obeštećenja žrtava logora Lora u Splitu, kako je to prije neki dan u emisiji TV Prva “Slobodna zona” najavio potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić uz tvrdnju da je to dogovorio sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem.

Ovo je saopštio direktor Udruženja boraca ratova 90-ih Radan Nikolić. U vezi sa ovom informacijom, Udruženje boraca zahtijeva od Vlade javno pojašnjenje zašto se to desilo jer ono što su o tome nezvanično saznali, iza toga stoji destrukcija iz Spajićevog prohrvatskog okruženja u Vladi da se porodica žrtava Lore i preživjeli logoraši nastave zamajavati i da se ne obeštete, kako je naveo, na pravičan i transparentan način, a što nije bio slučaj kada je trebalo obeštetiti porodice civilnih žrtava rata, uključujući i one stradale van Crne Gore, često i bez crnogorskog državljanstva.

„Kako Vlada Crne Gore, u kontinuitetu ignoriše ustavnu obavezu da odgovari na predstavke fizičkih i pravnih lica, ni ovaj put nije odgovorla na akt Udruženja boraca – Zahtjev za obeštećenje porodica ubijenih crnogorskih državljana, kao i preživjelih logoraša – vojnika Jugoslovenske narodne armije u Vojno istražnom centru Lora Split i drugim ratnim logorima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini zaveden u vladinoj pisarnici pod brojem 01-074/26-991 od 11.3.2026 godine . Insistiramo da Vlada odgovori na pomenuti zahtjev Udruženja boraca za obeštećenje koji je sačinjen u duhu humanosti, prvičnosti,pravde, dobre volje i javnog interesa i jak je temelj, kako za obeštećenje, tako i  za podizanje tužbe protiv države Crne Gore, ne bude li sprazumnog obeštećenja“, naveo je u saopštenju.

Zato će zahtjev za obeštećenje  biti dostavljen na uvid, kako predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, tako i predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću kod koga će, kako je naveo Nikolić, na ovu temu i temu  nužne korekcije Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti Udruženje boraca  zatražiti prijem na razgovor.

„Da Crna Gora nije dijelom potčinjena, iskorišćavana i osramoćena država, u čijoj su Vladi hrvatski špijuni i raznorazni profiteri poput Ranka Krivokapića savjetnika ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića koji se takođe očigledno osjeća hrvatskim cvijetom, ne bi još uvijek zahvaljujući Vladi opstajala u Morinju nezakonita , lažava i antidržavna spomen-ploča hrvatskim logorašima,od kojih smrtno stradao i teže povrijeđen niko bio nije,a  mnogi su bili učesnci oružane pobune i, kao takvi, ubice pripadnika JNA iz Crne Gore. A za Vladu nije ništa sporno da ih kao takve nagradi sa 17. miliona obeštećenja, a sa druge strane traži način kako da izbjegne dužno obeštećenje porodicama  svojih građana, žrtava. Lore i vlastite države. Upozoravamo Vladu i njene konstituente da ni po koju cijenu nećemo odustati od borbe za prava i pravdu žrtava Lore i njihovih porodica i prava boraca te da ne zaborave da su početkom iduće godine lokalni i parlamentarni izbori na kojima ćemo ih , nastave li kao dosad ,žestoko kazniti“, naveo je Nikolić.

On je redakciji poslao i otvoreno pismo predsjedniku Vlade Milojku Spajiću sa predmetnim zahtjevom za obeštećenje porodica ubijenih crnogorskih državljana kao i preživjelih logoraša – vojnika Jugoslovenske narodne armije u Vojno istražnom centru Lora Split i drugim ratnim logorima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Pismo Spajiću prenosimo integralno.

U svojstvu lica koje zastupa Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore (Udruženje boraca), a ispred dijela svog članstva – porodica vojnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz nikšićko-šavničke i barske grupe i drugih jedinica, nad kojima je po zarobljavanju počinjen ratni zločin u Vojno-istražnom centru Lora Split (Lora), Duvnu i drugim lokacijama, kao i ispred  preživjelih vojnika JNA logoraša Lore i drugih logora, podnosim ovaj zahtjev zarad izvršenja obaveze države Crne Gore prema svojim državljanima žrtvama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti i njihovim porodicama.

Osnov zahtjeva je Aneks Sporazuma o saradnji i gonjenju počinlaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida (Aneks) od 11. 11. 2025. godine čiji su potpisnici Milorad Marković, vrhovni državni tužilac Crne Gore i Ivan Turudić, glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Podjećam da član 1 Aneksa glasi:”Ovim aneksom uvodi se reciprocitet u primjeni Sporazma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida (u daljem tekstu: Sporazum).

Odredbe Sporazuma primjenjivaće se u predmetima krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, počinjenih na području Republike Hrvatske ili na području Crne Gore,odnosno prema državljanima Republike Hrvatske ili državljanima Crne Gore, a čiji počinioci imaju prebivalište i/ili državljanstvo Republike Hrvatske, odnosno Crne Gore”.

Dakle, poslije 20 godina od primjene Sporazuma, Aneksom se uvodi reciprocitet u primjeni Sporazuma zaključanog 28. jula 2006. godine između državnih tužilaštava Crne Gore i Republike Hrvatske čiji su potpisnici Vesna Medenica, vrhovna državna tužiteljka Crne Gore i Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, a što je čin javnog priznanja državnih tužilaštava da je Sporazum do donošenja Aneksa bio jednostran i diskriminatorski u odnosu na žrtve ratnih zločina koje su počinili hrvatski državljani nad crnogorskim državljanima-zarobljenim vojnicima JNA.

Tretman ratnih zarobljenika – pipadnika JNA iz Crne Gore Sporazumom i dogovorom političkih elita Crne Gore i Republike Hrvatske kao nepostojećih žrtava ratnog zlčoina hrvatskih državljana predstavlja čin svojevrsnog saučesništva crnogorskog tužilaštva i bivšeg državnog vrha Crne Gore u počinjenom ratnom zločinu nad svojim državljanima uz najgrublje gaženje Ženevskih konvencija i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Pored navedenog , posljedice Sporazuma su:

– ne obuhvatanje optužnicom Županijskog državnog odvjetništva Split od 8.1.2009.godine ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima – pripadnicima JNA iz Crne Gore u slučaju Lora 2 koji se odnosio na suđenja za počinjene ratne zločine nad ratnim zarobljenicima u Lori, a koji se sveo na suđenje petorici pripadnika 72. bojne Vojne policije HVO za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima iz Republike Sbije i Bosne i Hercegovine;

– izostanak procesuiranja istog ratnog zločina u Crnoj Gori u skladu sa Ženevskim konvencijama i nadležnošću po principu pasivnog personaliteta;

– izostanak traganja Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore za nestalim vojnicima JNA iz nikšićko-šavničke i barske grupe i drugih jedinica i ignorisanje njihovih posmrtnih ostataka po pronalaženju na raznim lokacijama, uglavnom u BiH, u periodu 1993/2007. godine;

– fizički nestanak, znatnog dijela svjedoka ratnog zločina, članova porodica žrtava, preživjelih žrtava i počinioca ratnog zločina zbog trodecenijskog protoka vremena od počinjenog ratnog zločina, a što znatno  kompromituje načelo ne zastarijevanja krivičnog djela ratnih zločina i mogućnost procesuiranja predmetnih ratnih zločina po sačinjavanju Aneksa.

Ipak, Aneks je neodložna šansa da porodice žrtava ratnih zločina i preživjeli logoraši za koje, osim patnje i dodatnog stradanja, decenijama nije bilo razumijevanja i značajne podrške od strane države Crne Gore, budu prioritet pažnje i posebne brige države na način da se, u mogućem, hitno saniraju posljedice počinjenih ratnih zločina devedesetih nad njenim državljanima, a na šta obavezuje i ambicija zatvaranja poglavlja 23 i 24 u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Kao što je naslovljeno, cilj ovog zahtjeva je obeštećenje porodica žrtava ratnih zločina – crnogorskih državljana, uključujući preživjele logoraše, koje može biti sporazumno i prisilno (sudsko), pri čemu Udruženje boraca, u konsultaciji sa potencijalnim korisnicima obeštećenja ,predlaže da Vlada razmotri sporazumno obeštećenje po uzoru na odluku Vlade u postupku obeštećenja porodica civilnih žrtava rata.

U prilog tome ide činjenica da je, po promjeni vlasti na parlamentarnim izborima 2020. godine, Aneks proizvod zajedničkog činjenja Udruženja boraca,Skupštine Crne Gore, Vlade Crne Gore, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore,Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i prepoznatljivog dijela crnogorskih medija.

U vezi sa tim, podsjećam na obavezujuće zaključke Skupštine Crne Gore u prethodnom sazivu sa sjednice od 19. 4. 2023.godine, usvojene na predlog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu sa sjednice od 6. 2. 2023, a koji se prvenstveno odnose na revidiranje Sporazuma, osudu ratnog zločina nad crnogorskim vojnicima označenog kao Lora 3 i neophodnost reparacije porodica žrtava.Takođe, u prilog sporazumnom obeštećenju svjedoči izjava potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice u emisiji TV Vijesti Nedjelja u retrovizoru od 24.6.2025. godine u kojoj je najavio obeštećenje žrtava Lore od strane Vlade.

Uz informaciju da Udruženje boraca ima dugogodšnju blisku saradnju sa porodicama palih boraca, posebno sa porodicama ubijenih 20 žrtava Lore i drugih ratnih logora i 3 praživjela logoraša Lore (od kojih je jedan preminuo od posledica torture u Lori) o kojima posjeduje obimnu dokumentaciju, na temu hitnog sporazumnog obeštećenja zbog lošeg stanja i nestajanja velikog dijela članova porodica žtrava ratnih zločina, Udruženje boraca nudi konstruktivnu, obostrano korisnu saradnju uz molbu da Vlada, u roku od mjesec dana od dana podnošenja ovog zahtjeva, obavijesti Udruženje boraca da li prihvata ovaj predlog.

Kontakt:Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, Đoka Miraševića br. 33 81000 Podgorica, e-mail [email protected] , mob.tel 068 872 840.