Badnje jutro na sjeveru Kosova i Metohije obilježava se tradicionalno i uz poštovanje vjekovnih običaja, te su meštani Sjeverne Mitrovice i Zvečana, rano u zoru, pošli u obližnje šume kako bi do svojih ognjišta donijeli badnjake, simbol jednog od najradosnijih hrišćanskih praznika, Božića, prenosi Kosovo online u nekoliko tekstova koje će Borba prenijeti integralno.
Prema pravoslavnim običajima, koji se razlikuju od kraja do kraja, muškarci na Badnje jutro odlaze u šumu po božićno drvo, koje simbolizuje Hristovo rođenje, porodično zajedništvo, mir i blagostanje, kao i svetlost koja ulazi u domove vernika.
Radoje Petrović jutros je poranio i krenuo u šumu, jer, kako kaže, valja se isjeći badnjak prije zore.
„Mi smo jutros došli po starom srpskom običaju da isiječemo najradosniji badnjak, kod nas Srba je to izjutra prije zore. Dođemo, odsiječemo lijepo, ponesemo pogaču, po neku rakiju popijemo, odsiječemo jedno parče ljuske, ponesemo kući za napredak, okrenemo se ka istoku, prekrstimo se i pomolimo se Bogu da Bog svakog obdari, a ponaročito nas Srbe koji taj praznik najradosniji mi slavimo. A i ostalima svima želimo sve najbolje u ovoj godini“, rekao je Petrović.
Iako je kiša padala od ponoći, to ni najmlađe nije spriječilo da sa roditeljima idu po badnjak.
„Srećno svima Badnje jutro, želim svima da lijepo proslavljamo u zdravlju i veselju. Meni je ovo bio prvi put da sam pošla sa roditeljima, komšijama i prijateljima da siječem badnjak“, istakla je Kalina Veličković.
Nikola Aritonović poželio je srećno Badnje jutro svim sugrađanima.
„I ove godine tradicionalno smo izašli da isiječemo badnjak jutro prije rane zore sa drugarima i komšijama“, rekao je Aritonović.
Običaji prilikom siječenja badnjaka se poštuju i svaki od njih ima svoje značenje, kaže Branislav Milenković iz Velikog Rudara kod Zvečana.
„Kao što naši tradicionalni običaji nalažu, ustali smo jutros prije zore i sa komšijama, prijateljima i djecom pošli da siječemo badnjak. Po našim običajima to se radi tako što odemo u šumu i izaberemo badnjak, treba po običaju da bude cerov, okrenemo se prema istoku, prekrstimo se tri puta, pristupimo siječenju badnjaka, prvu koru ostavljamo za zdravlje i time je završeno siječenje. Nosimo badnjak kući, ostavljamo ga ko gdje ima u stanu ili kući, i uveče se siječe i unosi se tradicionalno po srpskom običaju“, naveo je Milenković.
Draž odlaska u šumu 6. januara je i u okupljanju sa dragim ljudima i braćom po vjeri, istakao je Milan Veličković.
„Kao što nam tradicija nalaže, okupili smo se ovog jutra prije zore da siječemo badnjake. Tu smo došli ja, moja djeca, komšije i prijatelji da obilježimo ovaj dan, da isiječemo badnjak. Htio bih da poželim svima srećan Badnji dan, srećan Božić i sve praznike koji dolaze, da smo svi živi i zdravi. Hristos se rodi, srećan Badnji dan“, kaže Veličković.
Na ulicama Sjeverne Mitrovice i Zvečana od ranog jutra vidljive su kolone vozila, puna isiječenih badnjaka, dok vozači trube, a odjekne i poneka petarda. Vjernici se međusobno pozdravljaju tradicionalnim pozdravom: „Srećno Badnje jutro“.
Badnjaci i u Gračanici
U ranim jutarnjim časovima, na Badnje jutro, Srbi sa centralnog Kosmeta tradicionalno sijeku badnjak u šumarcima nadomak Gračanice. Želje su i ove godine iste – zdravlje, sreća, mir i ostanak i opastanak na Kosovu i Metohiji.
Običaj nalaže, tvrde sagovornici Kosovo onlajna, da se za badnjak izabere mlado i pravo hrastovo drvo, a da prilikom sječe padne na istočnu stranu.
„Što se tiče nas drugara, mi svake godine idemo prije svitanja, oko 6 ujutru. Običaji su da prije same sječe badnjak polijemo vinom i napravimo krst od vina i posle, kako tradicija nalaže, iz tri puta da isiječemo badnjak, međutim, nekada se desi da to učinimo iz više puta, a od ostataka drveta pravimo krst koji stoji u kući kao čuvarkuća“, rekao je Nikola Petković iz Gračanice.
Običaji se u njegovoj porodici, kako tvrdi, prenose generacijski.
„Jako je važno da mladi pamte naše tradicionalne običaje, i za Božić, i za Vaskrs, i za sve ostale praznike, jer će nas to očuvati u životu, i na Kosovu i Metohiji, ali i cijeloj Srbiji“, poručio je on.
Đurađ Stašević iz Suvog Dola kaže da mještani ovog mjesta svake godine organizovano idu po badnjak.
„Trudili smo se da odaberemo najljepši badnjak za svoje domove i trudićemo se da i sledeće godine budemo na istom mjestu. Puno želim sreće, zdravlja i ostanak na ovim prostorima“, poručio je Stašević.
Nebojša Josifović istakao je da je danas najradosniji dan kod pravoslavaca, naglašavajući važnost tradicije.
„To je naša stara tradicija, ponijeti vino i hljeb na taj dan, kada se posiječe ovaj badnjak ostavlja se taj hlab. To je blagoslov, srećan dan, tu su sada djeca, unučići, svi se skupimo da proslavimo zajedno. Stari običaj je da se dolje na podu postavi večera, doručkuje i ruča, tri obroka. Onda se podigne žito, hljeb, ulazi se riječima `Dobro veče, badnjače`, djeci se daju pokloni i darovi“, istakao je Josifović.
A među onima koji su išli po badnjak bila je i jedna dama iz Negotina.
„Ja sam ovdje prvi put sa dečkom i njegovim bratom. Došla sam da vidim kako oni to obilježavaju. Želim svima zdravlje, sreću, mir i slogu“, rekla je Anđela.
„Za mene je ovo najveći praznik i mnogo lijep običaj gdje se svi mještani sela okupe i zajedno odlaze po badnjak, i zajedno se vraćaju. Prilično lijep osećaj koji se ne može opisati“, rekao je Strahinja Filipović.
Današnjem prazniku svakako se najviše raduju najmlađi, a Gavrila Stojkovića ni uporna kiša nije spriječila da sa porodicom krene po badnjak.
„Poželio bih da svi budu živi, zdravi i čestitam Badnje jutro. Dobar osjećaj, malo je hladno, malo kiša“, rekao je Gavrilo.
Stefan Stojković poželio je svima ostanak i opstanak na Kosovu.
„Neka je svima srećno Badnje jutro, srećni badnjaci. U zdravlju i sreći da dočekaju Božić, rođenje Isusa Hrista. Da budemo svi složni i da ostanemo i opstanemo ovdje koliko god možemo“, poručio je Stojković.
U dvorištu manastira Gračanici će danas u 16.30 časova biti obavljeno osvećenje i loženje badnjaka.
Posle dvije godine ponovo badnjak ispred zgrade Opštine Zvečan
Zaposleni u Javnom komunalno-stambenom preduzeću „Zvečan“ tradicionalno su i ove godine pripremili badnjake za crkvu Svetog Đorđa i opštinske institucije. Nakon što su, posle dvije godine, lokalnu vlast preuzeli srpski politički predstavnici, badnjak je ponovo postavljen ispred zgrade Opštine Zvečan.
Muški dio kolektiva JKSP „Zvečan“ se, uoči Božića, uputio u šumu, kako bi, uz poštovanje pravoslavnih običaja, pogaču i vino, posjekli badnjak namijenjen gradskom hramu i javnim institucijama.
Po povratku, uz isticanje srpske trobojke i tradicionalnu pjesmu, badnjak su donijeli u Zvečan.
Nakon dvije godine, badnjak je ponovo odnijet pred zgradu Opštine Zvečan i postavljen uz ulazna vrata.
Direktor ovog preduzeća NenadRadovanović čestitao je Badnji dan i Božić, uz poruku da srpski narod ostane i opstane na Kosovu.
„Preduzeću ‘Zvečan’ je i ove godine pripala velika čast da isiječe badnjak za crkvu Svetog Đorđa, kao i za sve javne institucije na teritoriji opštine. Koristim priliku da u svoje ime i u ime svojih kolega čestitam Badnji dan i Božić svim građanima, svima na Kosovu i Metohiji, prvenstveno mojim Zvečancima, građanima centralne Srbije i našoj braći u Republici Srpskoj. Neka nam Badnji dan i Božić budu na pomoć i neka nas Gospod Bog sačuva u ovim teškim trenucima, da opstanemo i ostanemo na našem svetom Kosovu i Metohiji“, poručio je Radovanović.
Nakon unošenja badnjaka u portu hrama Svetog Đorđa u Zvečanu, ispred kapije, u samom centru opštine, postavljen je i veliki natpis „Mir Božiji, Hristos se rodi“.
A ranom zorom na Badnje jutro mještani Brezovice zajedno su i ove godine otišli po badnjak na brdu iznad sela. Prvo posječeno badnje drvo nose u crkvu gdje će se večeras zapaliti, a nakon toga običaje nastavljuju u svojim domovima dočekujući tako najradosniji hrišćanski praznik Božić.
Po tradiciji mještani Brezovice svake godine zajedno odlaze po badnjak, a domaćin donosi kolač, pšenicu i vino čime se blagosilja badnjak prije siječenja. Nakon što se posiječe, lomi se kolač, i pjeva molitvena pesma.
Ove godine kolač je doneo Todor Stanisavljević koji je poželio da se Božić proslavi u miru i radosti.
„Srećno Badnje jutro. I ove godine nastavljamo tradiciju, ja sam ove godine preuzeo slavu da je proslavimo u miru, sreći i radosti. Slavu predajem narednom domaćinu“, kazao je Stanisavljević.
Kolač će naredne godine donijeti novi domaćin Stefan Ilić koji je kazao da mu je želja da se i naredne godine okupe u ovolikom broju.
„Preuzeo sam slavu za narednu godinu, i ako Bog da da proslavimo u miru, zdravlju i spasenju Božić, i da se okupimo ponovo u ovolikom broju. Bez Hrišćanstva ne možemo da opstanemo na ovim prostorima, i sa vjerom u Boga, da sve bude kako treba“, kazao je Ilić.
Jadran Stojanović je kazao da su sa ovom tradicijom krenuli prije desetak godina na inicijativu tadašnjeg sveštenika Aleksandra.
„Ovo je tradicija od 2005.godine, a prije toga je bilo okupljanja po mahalama, sakupljale su se komšije i prijatelji, a od 2005.godine zahvaljujući svešteniku Aleksandru dogovorili smo se da grupno , cijelo selo odlazi po badnjak. Iako je kiša i loši vremenski uslovi ipak smo se okupili. Odavde idemo u crkvu, nosimo badnjak koji palimo, a dolazi nam i sveštenik koji drži liturgiju. Tu se okupi cijelo selo, a odatle idemo svojim kućama gdje palimo badnjak po običajima od starine“, kazao je Stojanović.
(Izvor: Kosovo online)
