Prepoznat je napor da se rad izvršne vlasti uredi u skladu sa evropskim standardima, no Venecijanska komisija (VK) primjećuje i da dokument nije u potpunosti usklađen sa Ustavom.
U Ministarstvu javne uprave rečeno je RTCG da će se raditi na daljem usaglašavanju.
„U mišljenju je i ukazano da je većina preporuka inkorporirana u tekst prijedloga zakona. Određene preporuke Komisije odnose se na dodatno preciziranje pojedinih rješenja, što ćemo svakako pažljivo razmotriti u daljnjem zakonodavnom postupku. Za nas je zaista važno da smo kroz konstruktivan dijalog sa Komisijom dobili smjernice koje će doprinijeti jačanju pravne sigurnosti, transparentnosti i efikasnosti rada Vlade“. rekla je direktorica Direktorata za državnu upravu Jelena Pejović.
A da je Vlada trebala da uradi ono što je ključno, da ograniči broj ministarstava, odnosno suzi prostor za političku trgovinu, stav je advokata Veselina Radulovića.
„Ovaj prijedlog koji je sada u proceduri i koji će vjerojatno voljom većine biti usvojen, ne ograničava to ni u jednom dijelu. Dakle, ostavlja i dalje mogućnost da Vlada broji onoliko ministarstava koliko to bude želja političkih partija.
Ostavlja i dalje mogućnost da se ta partitokratija i dalje razvija onako kako se, nažalost, razvijala i svih ovih prethodnih godina. Jedino što smo vidjeli da je, čini mi se, u tom prijedlogu određeno koji su obavezni resori, ali je ostavljena mogućnost da bude i drugih resora. Ostavljena je mogućnost neograničenog broja potpredsjednika“, kazao je Radulović.
Ni propisivanje kriterijuma za osnivanje ministarstava, kancelarija i drugih službi nije, kako primjećuju u Institutu Alternativa, zakonski definisano. Mimo odredbi o provjeri integriteta članova Vlade, ponuđeno zakonsko rješenje, kako napominje Jelena Radulović, ne sadrži suštinske antikorupcijske norme, niti se uređuje funkcionisanje i odlučivanje izvršne vlasti u prelaznom periodu.
„Ono što mi smatramo takođe problematičnim jeste da, uprkos tome što zakon definiše da Vlada daje mišljenje o prijedlozima zakona i drugih akata čiji sama nije predlagač, nije uvažena naša preporuka da se propišu obavezni elementi tog mišljenja i da se prosto zakonom ojača obavezni rok za postupanje Vlade, odnosno za davanje mišljenja na zakon“, smatra Radulović.
Zakon ne propisuje, zapaža Radulović, ni praćenje i sprovođenje preporuka Državne revizorske institucije.
„Ovaj prijedlog zakona samo kaže da se odnos između Vlade i Državne revizorske institucije zasniva na saradnji i ostvaruje se saglasno njihovim pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom, zakonom i drugim opštim aktima. Ista situacija je i sa institucijom ombudsmana, kao i sa Skupštinom“, dodala je Radulović.
U Institutu Alternativa napominju da Vlada nije učinila ništa ni u pogledu transparentnosti te da će se, kako kažu, nastaviti sa skrivanjem djelova dnevnog reda, a ostat će, zaključuju, van domašaja i rad vladinih radnih tijela koja odlučuju o kadrovskim i budžetskim pitanjima.
(RTCG)
