Velika Britanija izašla iz Evropske unije

Ujedinjeno Kraljevstvo je napustilo Evropsku uniju nakon skoro pola vijeka, što je velika pobjeda za evroskeptike i udarac za 70 godina napora da se izgradi evropsko jedinstvo na ruševinama dva svjetska rata.

Nakon brojnih zaokreta tokom tri i po godine krize, Britanci su zagazili u neizvjesni prelazni period prilagođavanja, koji će trajati do kraja godine.

Pristalice breksita su zapalile zastavu EU ispred Dauning strita, gdje živi premijer Boris Džonson. Veća grupa „breksitaša“ je u blizini ismijavala pristalice Unije, pjevajući im „Baj, baj EU”.

Slavlje pristalica izlaska iz EU(Foto: AP)
EU je odjednom izgubila 15 odsto svoje ekonomije, svog najvećeg vojnog potrošača i međunarodnu finansijsku prijestonicu – London.

„Ovo je trenutak kada sviće zora i podiže se zavjesa za novi čin“, rekao je Džonson, jedan od lidera kampanja za izlazak na referendumu 2016. godine.

„To je trenutak stvarne nacionalne obnove i promjene.“

Brisel je upozorio da izlazak znači gubitak benefita članstva, iako su Sjedinjene Države saopštile da Britanci žele da pobjegnu od „tiranije Brisela“.

Najmoćniji evropski lider, kancelarka Angela Merkel, kazala je da je to „velika prekretnica“ za EU, ali da Njemačka želi da ostane partner i prijatelj Britanije.

Francuski predsjednik Emanuel Makron se u obraćanju preko televizije osvrnuo na „tužni i istorijski dan“, objasnio šta breksit znači za Francusku i uvjerio svoje zemljake da će braniti interese Francuske i EU u predstojećim pregovorima.

Osim simbolike, poput zastave „junion džek“ na pola koplja u Briselu nakon 47 godina, malo toga će se zapravo promijeniti do kraja 2020, do kada je Džonson obećao da će postići opsežni sporazum o slobodnoj trgovini sa EU, najvećim svjetskim trgovinskim blokom.

Ekonomija Ujedinjenog Kraljevstva vrijedi oko 2,7 biliona dolara, tako da je puno manja od trenutne ekonomije EU – od 18,3 biliona.

Za pobornike, breksit predstavlja „dan nezavisnosti“ – bjekstvo od onoga što predstavljaju kao propali projekat kojim dominira Njemačka i koji iznevjerava svojih 500 miliona građana.

„Glasao sam za izlazak“, rekao je Mark Kembel, 52-godišnji pisac.

„Nadajmo se uspjehu. Takođe, 50 godina je ništa“.

Protivnici vjeruju da je breksit glupost i da će oslabiti Zapad, poljuljati ono što je ostalo od globalnog uticaja Britanije i podriti njenu ekonomiju.

„Ovo je veoma tužan dan“, kazao je Rodžer Olsen, 63-godišnji inženjer. Mislim da je to katastrofa. Apsolutno pogrešna stvar. I mislim da će vrijeme pokazati da smo krenuli pogeršnim putem“.

Na referendumu, izjašnjavanje birača 52 naprema 48 odsto je iznijelo na vidjelo duboke podjele i izazvalo preispitivanje o svemu, od secesije i imigracije do carstva i modernog „britanstva“.

Breksit je izazvao takav metež da je i saveznike i investitore šokirala država koja je decenijama djelovala kao pouzdani stub stabilnosti Zapada.

Kod kuće, breksit je test za veze koje drže Ujedinjeno Kraljevstvo na okupu: Engleska i Vels su glasali za izlazak, a Škotska i Sjeverna Irska da ostanu.

Škotska premijerka Nikola Stardžon je iskoristila trenutak da zatraži drugi referendum o nezavisnosti. Anketa objavljena u četvrtak pokazala je da bi mala većina Škota sada podržala nezavisnost zbog breksita.

Neki Britanci će danas slaviti, a neki tugovati, dok će mnogi samo odahnuti što je došao kraj političkim previranjima oko razvoda.

„Breksitaši“ se nadaju da će izlazak donijeti demokratske i ekonomske reforme koje će staviti Britaniju ispred evropskih rivala.

Pristalice članstva kažu da će Britanija atrofirati i imati malo izbora osim da se dodvorava američkom predsjedniku Donaldu Trampu. Na karikaturi u listu „Tajms“, Džonson je prikazan kako iskače iz tiganja EU u vatru Trampove riđe kose.

„Promijeniće se mjesto Britanije u svijetu“, rekao je odlazeći lider opozicione Laburističke stranke Džeremi Korbin.

„Pitanje je kojim pravcem ćemo sada krenuti“.

Širom EU, građani su se opraštali sa tugom i nadom za povratak, ali su neki podržali breksit, posebno u Grčkoj i Poljskoj.