Iako mnogi proteine vezuju isključivo za izgradnju mišića, oni su ključni i za zdravlje mozga. Aminokiseline iz proteina služe za proizvodnju neurotransmitera poput dopamina, serotonina i noradrenalina, koji održavaju mentalnu oštrinu i emocionalnu stabilnost, objašnjava Džudi Kodirker.
Posljedice niskog unosa proteina
Kratkoročne posljedice:
- Promjene raspoloženja i motivacije
- Pojačana glad i želja za hranom
- Smanjena koncentracija i “moždana magla”
- Lakše iznerviranje i socijalna povučenost
Dugoročne posljedice:
- Razgradnja mišićnog tkiva za potrebe mozga
- Oslabljena kognitivna funkcija
- Povećan rizik od demencije i depresije
- Potencijalna neurodegeneracija i strukturne promjene u mozgu
Olivija Hamilton naglašava da rana intervencija i adekvatan unos proteina mogu ublažiti ili djelimično poništiti ove efekte.
Koliko proteina je dovoljno?
Stručnjaci preporučuju zdravim odraslim osobama 1,2–1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno, dok oni koji se bave intenzivnijim fizičkim aktivnostima mogu trebati više. Proteine je najbolje rasporediti kroz sve obroke i međuobroke, ciljajući da čine četvrtinu tanjira pri svakom obroku.
Koji izvori proteina su najbolji?
Kvalitet proteina je jednako važan kao i količina. Preporučuje se kombinacija:
- Meso i riba
- Jaja
- Mahunarke
- Mlečni proizvodi
Važno je napomenuti da više proteina nije uvijek bolje – gornja granica za zdravu osobu je oko 2 grama po kilogramu tjelesne težine dnevno.
Pravilna i raznovrsna ishrana bogata proteinima ne samo da pomaže mišićima, već štiti mozak i održava vaše kognitivne sposobnosti, raspoloženje i energiju.
(B92)
