U SLOBODNOJ ZONI o Zakonu o igrama na sreću: Pogledajte polemiku predstavnika kladionica i predstavnika države!

Večeras je Slobodna zona sa Draženom Živkovićem posvećena najavljenom Zakonu o igrama na sreću. Dok jedna strana taj zakon zagovara, predstavnici kladionica ga itekako spore. Gosti ove subote su Danko Dragović ispred Ministarstva finansija, Spasoje Papić, direktor Uprave za igre na sreću, Miloš Lalević, predstavnik „Admirala“ i Jovana Klisić, predstavnik Meridiana.

Danko Dragović ispred Ministarstva finansija je kazao da je zakon usvojen na vladi i trenutno je u skupštinskoj proceduri a to je prvi korak da se usvoji novi zakon i reguliše ova oblast.

„Kratko bih pomenuo izmjene zakona iz decembra 2023. koje su donijele novih 12 miliona evra u budžet a koja se odnosi na internet klađenje. Što se novog zakona tiče on bi trebao da pokrije oblasti koje igre na sreću obuhvataju. Tu je pravo priređivanja i način na koji se to pravo prenosi“, kazao je Dragović.

On navodi da se drugi aspekt odnosi na pranje novca i da je ta norma prožeta kroz čitav predlog zakona.

„Pranje novca je tema posebno aktuelizovana krajem 2023. kada smo imali visok rizik od stavljanja na sivu listu Manivala. Sada planiramo znatno bolju kontrolu transakcija koje se tiču uplata i isplata od strane igrača, a važna je i registracija igrača od započinjanja igre. To je jedan aspekt gdje pratite uplate i ljude koji uplaćuju a tako rješavate pitanje pranja novca i klađenja maloljetnika“, kazao je Dragović.

On dodaje da je važan segment ovog zakona izloženost društva klađenju, ali i u kontekstu udaljenosti kladionica od škola.

„Mnogo je širi kontekst ipak od maloljetnika. I pojedine grupe među starijima su ugrožene grupe, poput onih od 18-24 godine. U pitanju je takođe i oglašavanje i izloženost ljudi reklamama i oglašavanju priređivača. Tu je još nekoliko stvari vezano za društveni dio u ovom zakonu“, kazao je Dragović.

Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić kazao je da se nastavio pozitivan trend što se tiče igara na sreću.

„U prvom kvartalu ove godine Uprava je već naplatila 9 miliona evra koncesionih naknada. U odnosu na prošlu godinu bilo je 6.5 miliona evra. To je 37%. Nije se broj priređivača promijenio, ostao je isti. 38 priređivača postoje, imamo skoro 1.000 kladionica, a priređivači igara na sreću postoji 13. Broj kladionica se ipak smanjio zbog revizije koncesionih ugovora“, kazao je Papić.

Jovana Klisić, predstavnik Meridiana, kazala je da poslednjih 20 godina njihova grupacija radi na primjeni novog zakona.

„Naravno da nećemo uvijek biti zadovoljni tekstom jer imamo više iskustva, ali smo se ponadali javnoj raspravi gdje smo iznijeli sugestije. Međutim, ono što želim da javnost zna, je da su možda uzeli 5% naših sugestija. Sve ključne sugestije nisu uvažene sa jedne strane. Dugo sam u ovom poslu i pitala sam se zašto. Ipak, moram nekako da naglasim zbog javnosti – mi smo predstavnici legalnih priređivača. Poslednjih 20 godina radimo u skladu sa zakonom“, kazala je ona.

Dodala je da vrlo vispreno, jasno i precizno vode računa na tržištu i detektuju anomalije jer su ozbiljna privredna grana i žele jedan normalan biznis model koji je funkcionalan.

Dodaje da su tražili uvećanje naknada i da je to njihov stav, a ako im država dodijeli plaćanje naknada, oni nisu protiv toga.

„Mi smo već sa ministarstvom i Vladom razgovarali. Ovim zakonom i zakonom iz 2023. ukidaju se svi elektronski pregledi. Zakonodavac je rekao da su uplate na internet nalozima mogu isključivo naplaćivati karticama ili gotovinom. Nije moguće bilo raditi e bankingom, ili na drugim platnim platformama koje postoje u svijetu i EU i u skladu su sa svim direktivama. Mislili smo da je to greška ili nepoznavanje materije što je u potpunosti ok. Mi živimo u vremenu kada se sve plaća online. Ključna druga stvar koja nas je iznenadila jeste dio oko medijskog oglašavanja. Vi takav nagli odnos i zaokret nemate nigdje u Evropi ili svijetu. Potpuno je zabranjeno reklamiranje“, kazala je ona.

Vezano za internet oglašavanje, zabranjeno je oglašavanje bilo gdje osim na sportskim stranama, a oni to, dodaje, žele da poštuju.

„Naše pitanje je bilo, i to da objasnim građanima – trenutno postoji 100 reklama koji još uvijek nemaju licencu ni koncesiju. Kada se sprovedu zabrane za naše reklame, onda šta ćete sa tim drugima, ako ćete ovako sa nama koji smo legalni? Očito ne mogu da mapiraju IP adrese i da ih zamrače, dok je nama u Ministarstvu finansija rečeno da oni ne traže nelegalne već da sprovode zakon. Imate restriktivan odnos prema ovom pitanju, a sa druge strane imate bujanje nelegalnog tržišta“, kazala je ona.

Miloš Lalević, predstavnik „Admirala“, kazao je da se novi zakon o igrama na sreću donosi nakon 20 godina i da se mijenja kompletan ambijent u kom posluje ova oblast i to zahtijeva posebnu pažnju i ocjenu.

„Potrebno je pronaći standard i specifičnu okolnost kako bi se našla zlatna nit a koja omogućava potpunu implementaciju zakona. Ovdje ne možemo govoriti o samo o zakonu, već o čitavom ambijentu jer je izrada zakona došla u hiper paketu izmjena zakona. Zbog čega ovo sve govorim – sva ta brzina kojom se sve odvijalo je nužno bila nauštrb kvaliteta. Prvo imate zakon o PDV-u za fizička lica gdje je primjena počela početkom godine a mi smo i ranije govorili o neprimjenjivosti takve norme jer komparativna iskustva govore o tome i da je to primjenjivo samo u lutrijskim i kladioničkim igrama. Imamo na briznu donesen zakon koji je mrtvo slovo na papiru“, kazao je on.

Igrač pođe, uplati tiket, navodi on, pa se on oporezuje po stopi od 15%.

„Faktički je radnik u kladionici poreski isplatnik. Ta lica nisu tamo zaposlena za to niti su kompetentna za takvu vrstu rada a sa druge strane im je nametnuta ta obaveza, bez preciziranja konkretnih aktivnosti i bez podzakonskih akata koji se bliže da urede tako nešto“, kazao je on.

Mišljenja je da se generalno uređenje ove oblasti trebalo vršiti postepeno kako bi se održala privredna grana koja je prepoznata kao od javnog interesa a gdje su potpuno otvoreni da razgovaraju o ovoj temi.

Predstavnik ministarstva finansija Danko Dragović kazao je da su naknade njima uvijek osjetljivo pitanje a da je mnogo verzija zakona u proteklih 20 godina završavali u fiokama ali da je današnji predlog profesionalno urađen.

„Prvi problem je način uplate depozita za priređivanje igara na sreću putem interneta. Imali smo plan koji je bio sporan a moram reći da je unaprijeđen, da osim kreditnih kartica banaka možete putem transakcionog računa prebaciti novac. To je uplata u praksi na šalterima banaka, i imate opciju uplate keša u kladionicama“, kazao je on.

Dodaje da su uplate pod kontrolom i da je poenta što kreditne institucije imaju značajno bolje regulatorne okvire u kojima funkcionišu.

„Ovdje se postavlja pitanje platnih institucija koje su već ušle na tržište koje su dobile dozvolu Centralne banke. One funkcionišu po principu agenata koje imaju na teritoriji Crne Gore odnosno koje su mjesta gdje možete uplatiti na nalog. To je polaganje depozita ili novca koji će se koristiti za klađenje. Ti mehanizmi nisu kao u slučaju kreditnih institucija. To je jedna nova pojavan a tržištu. Do juče nismo imali nijednu platnu instituciju koja funkcioniše a ja mogu da se složim da će u budućnosti to predstavljati jedan oblik upalta nauštrb kešta koji se uplaćuje u kladionicama. Ovdje pričamo o ubrizgavanju desetina miliona u sistem javnih prometa koji bi trebao da se prati od regulatora“, kazao je on.

Ne isključuje tu mogućnost u budućnosti, navodi Dragović, i dodaje da je u jednom trenutku predložena takva opcija, a govorio je i o oglašavanju:

„Mi trenutno prihod od kladionice gledamo kao NETO iznos koji se oporezuje. Postavlja se pitanje definicije poreske osnovice za svaku vrstu igre a možemo da se složimo da je osnovica jasnija na tiketu nego kada imate živu igru u kazinima“, kazao je on.

Dodaje da Poreska uprava, koja je zadužena za sprovođenje zakona, mora sprovoditi kontrole u narednih pet godina.

Govoreći o sivoj ekonomiji, navodi da se tu prepliću više nadležnosti.

„Postoji dobra saradnja na nivou koordinacionog tijela, zajedno sa policijskim organima koje je na nivou Vlade a koje sve vidove nelegalnog priređivanja stavlja u fokus ili legalnog priređivanja nelegalnih priređivača, što su svakako okolnosti“, kazao je on.

Spasoje Papić je kazao da dijaloga treba da bude i da su imali korektan pristup prema svim priređivačima i da su imali sastanke i tako će, dodaje, biti dok god je on na čelu uprave.

„Tako pravimo fer i slobodno tržište. Par konstatacija želim da iznesem. Nikom, posebno državi, nije u interesu da postoji crno tržište. Mi smo zakon donijeli 2004. godine i imamo jedan isti propis. Do 2017. godine odluka Ustavnog suda je bila da se terminali ne mogu držati u ugostiteljskim objektima. Znate koliko je vremena trebalo da ta odluka izađe u Službenom listu? 45 dana. Jedna strana je sigurno radila na štetu države po tom pitanju“, kazao je on.

Što se tiče skoka naknada, on dodaje da su nam poharane i šume i vode a ako biramo kome će ići novac od igara na sreću, državi ili priređivačima, on bira da ide državi.

„Sivo tržište nije borba jednog čovjeka, već je to borba svih nas i cjelokupnog društva a ona se ne rješava borbom jednog organa. Mora biti kontinuirana, da se vodi konstantno, moraju postojati jaki temelji države. Samo tako možemo doći do uređenijeg sistema i boljeg i uređenijeg društva za sve nas“, kazao je on.

Jovana Klisić dalje navodi da oni zaista žele da se ovaj zakon donese koji će njihovu djelatnost u potpunosti da definiše.

„Vraćam se na kreditne institucije. Riječ kreditna se u igrama za sreću ne koristi jer je nelegalno. Ovdje se krediti i igre na sreću ne smiju povezivati. Druga vrlo važna stvar je da pričamo da kreditne institucije imaju bolje praćenje nego platne institucije ali nama banka nije kontrolor. 2017. je postojao sistem koji ničemu nije služio. Sve uplate i isplate na tiketima, svi spinovi ulaze u to što je bilo u skladu sa zakonom“, kazala je ona.

Dodala je da legalne kladionice neće preći u crno tržište.

„Po zakonu o zaštiti ličnih podataka poznato je ko može da legitimiše fizička lica a nama se govori da mi moramo da evidentiramo lica koja se klade. Mi po tome moramo da iskopiramo ličnu kartu a to predstavlja problem, jer čovjek kome je do zabave, i koji želi do 20 evra da odigra ne želi da da ličnu kartu, i samim tim će poći u „crne“ objekte. Nelegalno klađenje je ogroman problem. Nećemo mi otići u sivu zonu, već svi ti igrači, gubimo i mi, a time gubi i država“, kazala je ona.

Dodala je da će postojati osoba koja plaća određeni depozit a samim tim neće moći da podigne kredit sjutra, a da su na djelu biznis barijere koje povoljno utiču na crne ponuđače.

„Nikom nije u interesu crno tržište. Ja sam majka, imam dijete, ali došla sam na nivo da ne vjerujem da se išta više može promijeniti. Sama kontrola koncesija i nelegalnog tržišta nije plijenjena u nekoj većoj mjeri. Od 2014. godine, ta ludost koja je nastala na tržištu, vidjeli ste šta se dešavalo u ugostiteljskim objektima. Od objekata u ugostiteljstvu se govori o polulegalnim priređivačima. To ne postoji. Prosto – imate priređivače gdje se pružaju usluge hrane i pića a gdje svaki maloljetnik može pristupiti“, kazala je ona.

Dodala je da u preko 500 lokala ulazi maloljetnik i može da se kladi, a ne postoje maloljetnici koji smiju ući u kladionicu te dodaju da se oni traže u sivoj zoni ove djelatnosti.

Miloš Lalević navodi da smo kao država prvenstveno krenuli od drugog koraka, a da su preskočili prvi.

„Zidamo sprat bez temelja. Onda dolazimo do razumijevanja svega ovoga što se dešava a što se tiče izmjena zakonskih propisa. Zbog čega nijedna država ima 2000 evra minimalni prag, a mi smo uz novi zakon, uz zakon o porez na dobitke, uvodimo nove stvari. Bez javne rasprave, bez konsultovanja zainteresovane javnosti. Javna rasprava nije sprovedena. Uvodite ovakvu biznis barijeru u uslovima u kojima radimo potpuno transparentno“, kazao je on.

Drugi korak, dodaje Lalević, je Poreska uprava.

„Mi smo imali sastanak. Otvorena je bila tema poreza na dobitke. Predali smo dokument i rekli da je ovo neprimjenjivo. Da uskladimo sa iskustvima drugih zemalja da se primjenjuje na lutrijske igre i na klasičnom segmentu kladioničarskih igara. Sve ostalo ne poznaje praksa, o tome mi govorimo. Sada je započet proces, još uvijek ne znamo je li ovo tema, a oboje smo članovi radne grupe. Pozvali ste nas na našu incijativu, prihvatili da budemo u radnoj grupi i mislim da moramo da sjednemo, jer nije nama cilj da nekom oponiramo, već da nađemo održivo rješenje“, kazao je Lalević.

Govoreći o Agenciji za elektronske komunikacije, dodaje, da oni navode da nemaju mogućnost blokade IP adresa već da to rade druge oblasti, ali u ovom trenutku regulator ne prihvata sopstvenu ulogu čime se, dolazi do suštine, snaži nelegalno tržište odnosno ne postoje mehanizmi za djelovanje protiv njega.

Replicirao je Spasoje Papić koji je kazao da EKIP vrši regulaciju tržišta elektronskih komunikacija i internet saobraćaja.

„Vjerujte da moraju da rade. Ovdje ne pišemo zakon za priređivača, već za građane Crne Gore“, kazao je Papić.

Lalević je naveo da govori praktično i da su oni javno saopštili da ne mogu da se bave ovim pitanjem a s tim to ostaje otvoreno pitanje kako će se boriti protiv nelegalnih sajtova.

„Vjerujte, prije par dana, pričali smo neformalno o tome i prije emisije, mi smo uspjeli da se registrujemo na sajtu, platimo depozit, i igramo i na kraju isplatimo sve. I državu zaobiđemo maksimalno, ali tako ugrožavamo postojanje nas koji smo legalno i platili porez u prethodnoj godini“, kazao je on.

A na pitanje voditelja kako će mediji moći da se finansiraju jer doživljavaju udar od nedostatka reklama od strane kladionica, a da će samo RTCG koji finansira država u tome moći da opstane, te kako će nadomjestiti ta sredstva, a takođe gdje postoje aplikacije koju većina ljudi koristi a koje se ne mogu kontrolisati, Danko Dragović je kazao da je ovo djelatnost koja je proglašena za biznis visokog rizika.

„Što se tiče sive ekonomije, ne postoji prvi i drugi korak u ovom smislu. Ne možemo čekati da se riješi pitanje sive ekonomije. Postoji namjera i intencija države da svede sivu ekonomiju na prihvatljiv nivo i to jeste naša obaveza. Nekad vam je potrebna regulativa da bi se protiv nje borili. Jedan prost dokaz da je i nama stalo da izađemo sa tim na kraj jeste da svaki evro koji izgube priređivači, država gubi 10-15%. Direktiva propisuje 2.000 evra kao prag za identifikaciju s tim što to identifikuje i odstupanja“, kazao je on.

Dodaje da se Hrvatska pominje kao primjer iz regiona koja je na sivoj listi Manivala ali nema problem sa tim jer su u EU.

„U našem slučaju to se shvata kao mnogo veći problem. Slažem se da nema polulegalnih ili polunelegalnih priređivača. Što se ugostiteljskih objekata tiče to jeste problem. Ako toga nema u kladionicama, onda je jasna poruka koji priređivači imaju svoje terminale u objektima“, kazao je on.

Govoreći o oglašavanju, ministarstvo se bavilo šire, navodi Dragović, i dodaje da su se vodili time da postoji određena samoregulacija u načinu oglašavanja.

„Glavnu poruku moram da pošaljem a to je da oglašavanje nije zabranjeno. Dozvoljeno je u svim medijima i dozvoljeno je oglašavanje svih vrsta igara na sreću ali smo uveli u okvire. Da previše ne širimo, ovdje se postavlja pitanje oglašavanja onih stvari i reklama koje ne odražavaju stvarnu ponudu priređivača a to su pogodnosti koje se odnose na bonuse, džekpotove, pozive na igru, da ćete riješiti finansijske probleme a to je jasno prepoznato ne samo ovim zakonom, već i medijskim zakonima o načinu oglašavanja. Mora se dodati i dio u prikazu reklama koji je u velikoj mjeri usmjeren na mlađu populaciju“, kazao je on.

Odvojili su pitanje oglašavanja priređivača a kada se čita zakon, odnosi se na ime i brend.

„Tu ne možete da dovedete nekoga u zabranu, u vidu banera, on može biti prikazivan tokom čitavog dana. Usluge koje se odnose na broj kladionica, tu je granični termin od 6 do 10 časova. To pitanje oglašavanja je različito od države do države. U Italiji ne na primjer to zabranjeno“, kazao je on.

Spasoje Papić govorio je o distanci 150-200 metara kladionica od škola, kazao je da se to svodilo u dijelu maloljetničkog klađenja.

„Pritisak javnosti je kazao da su ti objekti blizu školskih ustanova. Maloljetna lica se svakako dovode u kontekst borbe protiv nelegalnog priređivanja i njihovog pristupa radnim platformama koje funkcionišu van zakonskog okvira Crne Gore. Tehnologije poput Vibera, Tiktoka, Fejsbuka, Whatsapp-a su platforme gdje se maloljetnici kače. Kada je u pitanje blizina objekata u odnosu na vaspitno obrazovne ustanove, kao društveno odgovoran subjekt, Uprava je izvršila reviziju svih koncesionih ugovora uz posredstvo lica iz geodezija, tj. sudskih vještaka“, kazao je on.

Dodaje da su ispunili zakonske uslove i da u važećem aktuelnom zakonu piše da objekti u kojima se priređuju igre na sreću moraju biti udaljeni 250 metara ali ne pišu „po kojoj liniji“.

„Sada novim predlogom zakona predviđa se 150m vazdušne linije“, kazao je on.

Lalević je kazao da je na djelu restriktivan zakon a u momentu cvjetanja neleagalnog tržišta.

„Naša konstatacija je da su ljudi koji su pisali ovaj zakon, a vrlo je važno da se zna ko je autor, jer brojna rješenja neće zaživjeti, jer imate legalnu privrednu granu kao što su priređivači i imate situaciju gdje ta privredna grana biva ugrožena u smislu slobode pružanja usluga a uz sve što imamo, imamo i povećanje naknada“, kazao je on.

Kako neko može osjećati neku vrstu pravne zaštite i sigurnosti u zakonskom rješenju, pita se on i dodaje da imamo mnogo zakonskih odredbi u tom predlogu.

„Nije samo sprečavanje pranja novca već i finalni tekst koji takođe uvodi restrikcije. Moramo biti svjesni činjenice da neko ko je pisao zakon apsolutno ne razumije ambijent i poslovanje ove oblasti“, kazao je on.