Turska u teškoj krizi, a Erdogan gradi palate: Dekadentni građevinski projekti

0

Skoro dvije godine Turska je u teškoj finansijskoj i privrednoj krizi.

Kurs turske lire je u slobodnom padu.

Nezaposlenost, naročito među mladima, već je mjesecima visoka.

Uz sve to idu i ograničenja u pandemijskoj krizi.

Ona je teško pogodila turističku branšu, koja je jedna od najvažnijih grana ekonomije.

Dakle, vremena su teška za stanovništvo Turske, koje steže kaiš ili – kao što su to već uradili mnogi mladi ljudi – odlazi u inostranstvo.

Predsjednik Turske nema predloge za prevladavanje krize, ali su zato poznati njegovi dekadentni građevinski projekti.

Astronomski rast troškova

Uprkos kritikama opozicije, Redžep Tajip Erdogan nastavlja milionske građevinske projekte.

Na obali jezera Van izgradio je vladarsku palatu, koja podsjeća na palatu seldžučkog sultana Kejkubada iz 13 vijeka.

Prema podacima turske Vlade, palata se nalazi tačno na mjestu gdje je Alp Arslan, sultan Turaka Seldžuka, razapeo šator prije bitke kod Mancikerta, u kojoj su Seldžuci 1071. pobijedili Vizantiju.

Upravo zbog godine bitke, Erdoganova palata imaće površinu od 1.071 kvadratnog metra.

Turski mediji javljaju da je gradnja do sada progutala 14 miliona eura, mada je turska vlast prvobitno planirala troškove od 3,5 miliona eura.

Građevinski preduzetnik je prema tim navodima – Erdoganov školski drug.

Ustavni sud je prije godinu dana zaustavio gradnju palate, zato što sprečava javni pristup obali, ali Vlada je zaobišla presudu izmjenom zakona.

“Oni mogu da dube na glavi, ali palata će biti izgrađena”, odgovorio je Erdogan prkosno.

U avgustu je Erdogan u Ahlatu na obali jezera Van održao svečani govor povodom godišnjice bitke kod Mancikerta.

Potom se uputio ka obližnjoj palati i simbolično tamo prenoćio.

“Zbog pohlepe jednog čovjeka, obala jezera Van je žrtvovana profitu”, rekao je u turskom parlamentu poslanik Republikanske narodne partije Gulizar Biser Karača, dodavši: “Dok milioni naših građana moraju da se izbore sa ekonomskom krizom, jedan jedini čovjek će sebi da priušti dvorac za dvorcem.”

Međutim, takva kritika ne pokazuje dejstvo na Erdoganovu vladajuću Stranku pravde i razvoja.

Zamjenik predsjednika poslaničkog kluba vladajuće stranke, Džahit Ozkan, odgovorio je: “Za nas je ta građevina dom za cijelu naciju.”

Pored ove rezidencije Erdogan gradi i ljetnju rezidenciju u blizini Marmarisa na sredozemnoj obali.

I taj projekat je po izvještajima turskih medija izuzetno skup i ne uzima u obzir ekološke standarde.

Palata sa 300 soba do sada je koštala 37 miliona eura. Iskrčeno je 50.000 stabala.

Treća palata

Još jedna raskošna palata nastala je još 2014.

To je Erdoganova službena rezidencija u Ankari.

Koštala je pola milijarde eura i smjestili su je usred prirodnog područja koje je pod zaštitom zakona.

I tada je opozicija žestoko kritikovala gradnju, ali sve je bilo uzalud.

Pod udarom kritike je i Erdoganova politika sjećanja, koja sa sve više samopouzdanja stavlja osmansko nasljeđe iznad turske republike i njenog osnivača Kemala Ataturka.

Erdoganove raskošne palate kao i mnogi drugi građevinski projekti posljednjih godina bitno se razlikuju od tipičnih monumentalnih građevina iz vremena poslije osnivanja republike 1923.

Ona su jasan arhitektonski omaž seldžučko-osmanskoj prošlosti.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.