Dan D za promjenu vlasničke strukture u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji je Rusima dalo ministarstvo finansija SAD, 13. februar 2026, za Srbiju je suviše daleko jer rafinerija u Pančevu crpi posljednje rezerve nafte i problem mora da se riješi hitno.
Zasad se, kako ističe Zorana Mihajlović, bivša potpredsjednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, pominju tri opcije.
– Prva opcija za koju znamo jeste da ruski partner pregovara sa nekom trećom stranom (o tome je i sam obavijestio OFAC) i treba da vidimo da li će se dogovoriti o prodaji ruskog udjela toj kompaniji. Najava MOL-a da možda želi da kupi dio ruskog udjela takođe je jedna od opcija. Čuli smo i da ruska strana razgovara sa nekom azijskom kompanijom, ali to ništa ne zavisi od srpske strane, nimalo. Sam MOL je jedna jaka kompanija i bila bi dobar partner.
Ako ruska strana to ne bude htjela, ne bude bila zadovoljna ponudom te kompanije, kako je i predsjednik rekao, naša, srpska strana će takođe formirati svoju ponudu ruskoj strani. Posljednja opcija, a koju niko ne želi, jeste da ukoliko ruska strana ne bude htjela ni prethodne dvije opcije, a vrijeme prolazi, onda Srbija nema više opcija i mora da donosi i ovakvu odluku – kaže Mihajlovićeva za Kurir Biznis i dodaje da se nada da do toga neće doći.
SASTANAK U VLADI: SRBIJA NABAVLJA DODATNE ZALIHE
Predsjednik Vlade Republike Srbije, prof. dr Đuro Macut, razgovarao je danas sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović o situaciji u tom sektoru i mjerama koje država preduzima kako bi se ublažile posljedice primjene američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije.
Ministarka Đedović Handanović istakla je da država radi na dopremanju 38.000 tona benzina i oko 66.000 tona dizela, kao i 86.000 tona sirove nafte za potrebe državnih rezervi kako bi se povećala sigurnost snabdijevanja u nedjeljama koje dolaze.
Krajnji rok 13. februar
Ona ističe da, iako je američko ministarstvo finansija dalo rok za NIS, tj. ruskom dijelu, da završe sa prodajom do 13. februara, Srbija kao oštećena strana željela bi da se neka od ovih opcija završi što prije, jer je potrebno da rafinerija u Pančevu radi.
– Bez obzira na to što ničim nismo ne samo uticali, nismo ni u jednoj stvari odgovorni, niti smo kao država išta pogrešno i loše uradili, trpimo sankcije, tačnije naša ekonomija i energetika trpe. Prvo smo potpali pod sankcije EU o zabrani uvoza i upotrebe ruske nafte, što smo mogli da kao država ispoštujemo, pa smo Janafom ugovarali i dobijali iračku, norvešku i druge neruske nafte.
Potom je preduzeće NIS, koje je u većinskom ruskom vlasništvu, potpalo pod sankcije ministarstva finansija SAD, koje od NIS-a traži potpuno uklanjanje ruskog vlasništva. Ono što je naš predsjednik uspio jeste da odlaže sankcije za NIS od januara do oktobra, ali je sve vrijeme govorio od januara da će sankcija ka NIS-u biti i da će one moći da se riješe samo krajnjom promjenom vlasništva.
Budući da je Srbija manjinski partner sa 29,9 odsto, nijednim činom nismo mogli, niti možemo da utičemo na ruskog partnera. Nažalost, neko nije vodio računa mnogo prije svega ovoga o državnim i energetskim interesima Srbije, kada je 2008. godine prodao NIS većinski, ugovorom bez ikakve zaštite države – naglašava Mihajlovićeva.
SRBIJA IMA PRAVO PREČE KUPOVINE AKCIJA NIS
Iako je manjinski vlasnik NIS-a, Srbija bi, prema ugovoru o prodaji i kupovini akcija NIS-a, ipak trebalo da aminuje bilo kakve promjene u vlasničkoj strukturi, jer to predviđa član 8.2 u odeljku Obaveza nečinjenja, u poglavlju Ponuda za preuzimanje.
U tom članu piše:
– Sve dok su strane akcionari NIS-a, nijedna od strana neće prodati, prenijeti ili na drugi sličan način raspolagati vlasništvom nad paketom akcija, djelimično ili u cjelosti, u korist bilo kojeg trećeg lica osim ako prethodno ne ponudi drugoj strani da kupi paket akcija u skladu sa istim uslovima koji budu ponuđeni od strane trećeg lica (ili sa kojima se složilo neko treće lice).
U tom slučaju, druga strana ima pravo da u roku od 60 dana odluči bilo da prihvati ponudu i započne sa kupovinom u skladu sa procedurom i pravnom formom predviđenim za te slučajeve, ili da odbije ponudu, u kom slučaju će prva strana biti ovlašćena da proda, prenese ili na drugi sličan način raspolaže vlasništvom nad paketom akcija u korist trećeg lica – piše u ugovoru.
Šta određuje cijenu
Kada je riječ o cijeni koju je potrebno platiti za ruski udeo u NIS-u, Mihajlovićeva ističe da se kod prodaje takve vrste rade procjene vrijednosti kompanije i vjeruje da bi trebalo da to bude početna pozicija.
– Moramo da znamo da je NIS danas jedna dobra kompanija, profitabilna, uspješna, koja se širila i na region. Naravno, od trenutka kad su proglašene sankcije, NIS ima probleme i ima već sad gubitke, a i kreditno je opterećen. Sve se to mora uzeti u obzir – kaže Mihajlovićeva.
Ona dodaje da je najvažnije to što je država vrijedno radila i već pet godina imamo strateške rezerve nafte, naftnih derivata, operativne rezerve kompanija, napunjene robne rezerve i rezerve kod vojske.
– Dakle, sve što je potrebno građanima i privredi imamo i tako će biti – zaključuje ona.
(Kurir)
