Treće večeri festivala, od 20h u sali DODEST kroz razgovor i čitanja, predstaviće se pisci Robert Alagjozovski, Dragana Tripković i Damir Karakaš, uz moderaciju književnog kritičara, Vladimira Arsenića.
U 21:30h na programu je poetsko-muzički performans: „RECI BOBU BOB“ – Damir Šodan, prepjev, vokal, gitara i usna harmonika
PRATEĆI PROGRAM
„RECI BOBU BOB“, poetsko-muzički recital povodom 10-godišnjice dodjele Nobelove nagrade za književnost Bobu Dilanu. Damir Šodan, hrvatski pjesnik, prevodilac i muzičar uvodi Dilana iz okrilja američkog folk-roka u prostor dalmatinske šansone uz prepjeve nekih od Bobovih najpoznatijih songova nastalih sve tamo od početka 60-ih, kad je ničim izazvani mladi „provincijalac“ – trubadur Robert Cimerman – poput tropskog tornada poharao najprije njujoršku, a zatim i globalnu pop-rok scenu promijenivši zauvijek formalno i sadržajno poimanje pop pjesme, ali i snažno utičući i na poeziju savremenih pjesnika širom svijeta.
Na repertoaru su neki od Dilanovih klasika poput Ne govori ništa u redu je, Sara, Senjor, Mozambik, Zauvijek mlad, Svako zrno pijeska, Billy the Kid i dr.
Damir Šodan, prepjev, vokal, gitara i usna harmonika.
BIOGRAFIJE SVIH UČESNIKA
Robert Alagjozovski (1973, Skoplje) je pisac, kulturni menadžer i istraživač sa magistarskom diplomom iz komparativne književnosti. Autor je dva romana i četiri knjige iz oblasti književnih studija i kritike. Vlasnik je i glavni urednik izdavačke kuće Goten Publishing, čiji je fokus na prevođenju savremenih regionalnih i evropskih pisaca.
U partnerstvu sa Evropskom mrežom za knjige i književnost Traduki uključen je u organizaciju književne rezidencije u Skoplju i promociju makedonske književnosti u inostranstvu. Godine 2017. bio je ministar kulture Sjeverne Makedonije, a kasnije i nacionalni koordinator za interkulturalizam i razvoj kulture. „Ispovijesti iz crne sveske“ je njegov najnoviji postdramski tekst, koji još uvijek nije objavljen.
Dragana Tripković (Cetinje, 1984), dramaturškinja je, spisateljica i scenaristkinja. Diplomirala je dramaturgiju, televizijski i filmski scenario na FDU, Cetinje. Jedna je od osnivačica pozorišne organizacije ATAK (Alternativna teatarska aktivna kompanija). Objavila je knjige poezije Ljubav je kad odeš, Pjesme i Stihovi od pijeska, kao i dramske zbirke i pojedinačne tekstove među kojima Biljke za kraj, Smjena, Mlijeko u prahu i Kirka i druge drame, kao i kratke priče Berači bresaka i Vodeni grad.
Njena poezija i drame uvrštene su u brojne antologije savremene književnosti Crne Gore, regiona i Evrope, a pjesme su joj prevođene na više svjetskih jezika. Djela Dragane Tripković dio su kapitalnog nacionalnog projekta „Nova luča“ posvećenog savremenoj crnogorskoj književnosti. Kao dramaturškinja sarađivala je sa Crnogorskim narodnim pozorištem, Beogradskim dramskim pozorištem i Gradskim pozorištem u Podgorici, gdje je zaposlena.
Autorka je brojnih scenarija za dokumentarne i igrane projekte, kao i predstava izvođenih u zemlji i inostranstvu, među kojima: Mislim da treba da razgovaramo, Dulsineja i Servantes (Gradsko pozorište, Podgorica), Dobro selo- poema o logoru Morinj (CNP, Podgorica), Love in the Olive Times (AFTEC, Hong Kong). Dobitnica je više međunarodnih nagrada i stipendija. Potpredsjednica je crnogorskog PEN centra i sekretarka Crnogorskog društva nezavisnih književnika.
Damir Karakaš, rođen je 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. Napisao je četrnaest knjiga, dobio za njih brojne nagrade (regionalna nagrada „Meša Selimović“, nagrada „Fric“ prema M. Krleži, književna nagrada tportala za najbolji roman, italijanska nagrada Premio ITAS del Libro di montagna, nagradu engleskog PEN-a, Nagrada Grada Zagreba i mnoge druge).
Od 2001. živio je u Bordou u Francuskoj, a od 2002. do 2007. u Parizu gdje se izdržavao sviranjem harmonike. U Parizu na Novoj Sorboni studirao je i francuski jezik, izvodio performanse te izlagao konceptualne radove. Pozorišni komadi igraju mu se u Hrvatskoj i inostranstvu, a po knjigama snimaju se filmovi.
Prije dvije godine je na Pulskom filmskom festivalu film Proslava, po istoimenom romanu, dobio Veliku Zlatnu arenu te Nagradu „Oktavijan“ koju dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara. Isti roman objavljen je u San Franciscu, a po izboru kultne revije The Paris Review izabran je među dvanaest najboljih prevedenih knjiga te godine u svijetu. Roman Proslava uvršten je i na kolegij komparativne književnosti univerziteta u Glazgovu, a svjetski kritičari Karakašev stil opisuju kao precizan i snažan, upoređujući ga s autorima poput Pasternaka, Solženjicina i Hamsuna.
Karakaševe knjige prevedene su na njemački, engleski, italijanski, francuski, španski, arapski, slovenački, makedonski, češki, rumunski, bugarski i albanski. U Hrvatskoj je uvršten u školsku lektiru i čitanke iz književnosti, a roman Sjećanje šume nalazi se na popisu literature na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Živi u Zagrebu i otac je tri kćerke.
Vladimir Arsenić rođen je u Beogradu, 1972. godine. Magistrirao je komparativnu književnost na Telavivskom univerzitetu. Redovni je kritičar nekoliko regionalnih internet portal. Pisao je za Treći program HRT-a, Books, Proletter, Quorum, Beton, Peščanik. Tekstovi su mu prevođeni na slovenački i albanski. Prevodi sa engleskog i hebrejskog. Sa piscem Srđanom Srdićem vodi Radionicu kreativnog pisanja u UK Parobrod, u Beogradu. Uređuje književni časopis Ulaznica koji izlazi u Zrenjaninu. Urednik je u izdavačkoj kući Partizanska knjiga, koju je osnovao sa Srđanom Srdićem.
Damir Šodan (Split, 1964), pjesnik, tekstopisac, prevoditelj, urednik i nagrađivani dramatičar, diplomirao je engleski jezik i opštu istoriju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je pjesničke zbirke Glasovne promjene, Srednji svijet, Pisma divljem Skitu, Café Apollinaire, Unutarnji neprijatelj, Gavran, Buddha, Yamaha i Život s maskom (V.B.Z., 2022), knjige izabranih dramskih tekstova Zaštićena zona, Noć dugih svjetala i Hrvatski Don Juan (Naklada Vuković-Runjić, 2024), antologiju savremene hrvatske „stvarnosne” poezije Drugom stranom (2010), kao i antologiju savremene evropske poezije Ima li pjesnika u Monte Carlu (2022).
U prevodu je predstavio mnoge sjevernoameričke pjesnike (Charles Simic, Raymond Carver, Charles Bukowski, Richard Brautigan, Leonard Cohen, Frank O’Hara, Ron Padgett i dr.). Urednik je prevodne poezije u časopisu Poezija h.d.p.-a, poezija mu je prevedena na brojne jezike, uključujući kineski, korejski, arapski, hebrejski i galicijski, a zasebne knjige izabranih pjesama objavio je u Sloveniji, Makedoniji i Srbiji. Uvršten je u američku antologiju New European Poets (Graywolf Press), francusku Les Poètes de la Méditerranée (Gallimard) i britansku World Record te A Hundred Years’ War (Bloodaxe).
Član je h.d.p.-a i Hrvatskog centra P.E.N.-a, učestvovao je na mnogim međunarodnim književnim skupovima i festivalima, te kao predavač kreativnog pisanja gostovao na Koledžu Sierra Nevada u SAD-u. Dvadesetak godina radio je kao prevodilac za Ujedinjene nacije uglavnom u Holandiji, a sad je slobodni književnik i književni prevodilac. Osim pisanjem bavi se i muzikom, a posljednjih godina sve više živi u rodnom Splitu.
