Bivši ambasador Egipta pri Ujedinjenim nacijama Moataz Ahmedin Halil upozorio je da se ne treba oslanjati na najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trampa, ocjenjujući da njegova strategija pritiska i hitnosti može donijeti rezultate u poslovnim pregovorima, ali nije pogodna za vođenje međunarodnih odnosa.
Halil je, u intervjuu za Al Džaziru, rekao da bi petodnevni rok koji je Tramp najavio za obustavu ciljanja iranskih energetskih postrojenja mogao da se poklopi sa dolaskom američkih vojnih pojačanja u region, što bi predstavljalo snažan pritisak na Iran tokom eventualnih pregovora.
On je dodao da takav pristup ukazuje na nedosljednost američke administracije, što otežava oslanjanje na bilo kakav napredak bez kontinuiranog međunarodnog i regionalnog pritiska.
Govoreći o izgledima za uspjeh posredovanja, Halil je naveo da sve strane imaju interes za okončanje rata zbog ekonomskih i bezbjednosnih posljedica, ali da uspjeh zavisi od nastavka pritiska, posebno iz zemalja Zaliva i Evrope.
Halil je ocijenio da posredovanje pruža izlaz iz krize za obje strane — Vašingtonu zbog uključenosti u eskalaciju, a Teheranu, uprkos sposobnosti da uzvrati, zbog velikih razaranja i ekonomskih posljedica.
Kako je naveo, napori Egipta, u koordinaciji sa regionalnim i međunarodnim akterima, fokusirani su prije svega na obuzdavanje eskalacije i prekid sukoba, uz ocjenu da je posredovanje jedini održiv put ka stabilnosti.
Halil je ukazao da se diplomatske aktivnosti odvijaju na dva paralelna kolosijeka — prvi kroz posredovanje Egipta uz saradnju sa Turskom i Pakistanom, a drugi kroz pokušaje Donalda Trampa da formira međunarodnu koaliciju za obezbjeđenje plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Dodao je da su egipatske inicijative uključivale kontakte na najvišem nivou, među kojima i razgovor predsjednika Abdela Fatah el-Sisija i iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana, kao i diplomatske posjete zemljama Zaliva.
Istovremeno, upozorio je da nastavak vojnih operacija u drugim žarištima, poput Libana i Gaze, može da ugrozi šanse za sveobuhvatno rješenje, naglašavajući da parcijalni pristupi neće donijeti stabilnost.
Kada je riječ o spornim pitanjima, Halil je naveo da je malo vjerovatno da će Iran praviti značajne ustupke u vezi sa raketnim programom, koji smatra ključnim sredstvom odvraćanja, dok je ocjenu o nuklearnom programu opisao kao prenaglašenu.
On je dodao da zahtjevi za ukidanje sankcija i garancije da se sukob neće ponoviti predstavljaju ozbiljan izazov za svaki sporazum, posebno imajući u vidu stavove Izraela.
Halil je istakao da je Iran kroz istoriju pokazao sposobnost da održi stabilnost i u težim krizama, poput rata sa Irakom i atentata na visoke zvaničnike, upozorivši da spoljašnji pritisci mogu dovesti do dodatnog učvršćivanja sistema.
Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran u subotu, 28. februara, u, kako je saopšteno, „preventivnim napadima“, do kojih je došlo nakon neuspjeha tokom više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu.
Iran je zatim pokrenuo masovne udare u znak odmazde na Izrael i na mete koje se povezuju sa SAD širom regiona Bliskog istoka.
(Politika)
