Američki predsjednik Donald Tramp našao se u ozbiljnom političkom i strateškom problemu svega nekoliko nedjelja nakon početka sukoba sa Iranom, dok se rat širi regionom i poprima razmjere koje sve više izmiču kontroli. Ključni izazov za Vašington nije samo vojni odgovor Teherana, već i odsustvo jasne strategije za izlazak iz konflikta.
Rat bez jasnog cilja i bez dobrog izlaza: kraj iluzije o brzoj vojnoj akciji na Bliskom istoku
Iako su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli niz snažnih vazdušnih udara od kraja februara, iranski režim, uprkos značajnim gubicima, ne pokazuje namjeru da kapitulira. Time se ruši početna pretpostavka da bi intenzivni udari mogli brzo slomiti otpor Teherana i omogućiti brzo proglašenje pobjede.
Dodatni udarac za administraciju u Vašingtonu predstavlja ostavka visokog američkog zvaničnika za borbu protiv terorizma, koji je javno ocijenio da Iran nije predstavljao neposrednu prijetnju Sjedinjenim Državama i da ne može da podrži aktuelni rat. Time su dodatno pojačane sumnje u opravdanost intervencije.
Kako navodi agencija AFP, Tramp je potcijenio sposobnost Irana da izvede široku i koordinisanu odmazdu, uključujući napade širom regiona, od Iraka do zalivskih država. Upravo taj element sada predstavlja centralni problem za američku strategiju.
Rat je ušao u treću nedjelju, a posljedice su sve vidljivije. Cijene nafte rastu, nasilje se širi od Libana do Persijskog zaliva, a američke mete, uključujući ambasade, postaju sve češći cilj. Istovremeno, saveznici Vašingtona pokazuju sve manju spremnost da se uključe u konflikt.
Evropske zemlje su odbile da podrže američke zahtjeve za vojno angažovanje u Hormuškom moreuzu, ključnom pomorskom pravcu za globalnu trgovinu energentima. U jednom trenutku, Tramp je čak izjavio da Sjedinjenim Državama više nije potrebna pomoć saveznika, što dodatno ukazuje na rastuću izolaciju Vašingtona.
Analitičari upozoravaju: vojno rješenje možda nije dovoljno
Bivši američki diplomata Ričard Has ocijenio je da će za okončanje sukoba biti potrebna saglasnost svih strana, uključujući Iran i Izrael, što dodatno komplikuje situaciju.
„Što rat duže traje, to se odnos troškova i koristi sve više pomjera u negativnom pravcu“, upozorio je Has.
Slično mišljenje dijeli i Sina Tusi iz Centra za međunarodnu politiku, koji smatra da je najrealniji scenario pregovaračka deeskalacija, koja bi omogućila svim stranama da sačuvaju politički kredibilitet. Prema njegovim riječima, Vašington bi mogao tvrditi da je oslabio Iran, dok bi Teheran isticao sposobnost da uzvrati udarac.
U međuvremenu, situacija na terenu dodatno zabrinjava saveznike Sjedinjenih Država. Mona Jakubijan iz Centra za strateške i međunarodne studije ocijenila je da region trenutno prolazi kroz „najgori mogući scenario“, u kojem nema jasnog izlaza bez ozbiljnih posljedica po stabilnost Bliskog istoka.
Nemački kancelar Fridrih Merc dodatno je podvukao distancu Evrope, poručivši da rat protiv Irana nije pitanje NATO-a i da Berlin neće učestvovati ni u vojnim operacijama ni u obezbjeđivanju plovidbe kroz Hormuški moreuz.
(NIN)
