Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da rata u Ukrajini vjerovatno ne bi bilo da Zapad nije izbacio Rusiju iz Grupe osam, ocijenivši da je isključenje Moskve iz tog formata bila jedna od odluka koje su dugoročno promijenile bezbjednosnu arhitekturu u Evropi.
Tramp je u intervjuu za portal „Aksios” rekao da bivši američki predsjednik Barak Obama, kao i „još jedna ili dvije zemlje”, nisu željele ruskog predsjednika Vladimira Putina u tom formatu.
„Željeli su da Putin ode. Nekada je to bila G8. Bilo bi mnogo bolje da je ostalo tako. Vjerovatno ne biste imali rat Rusije i Ukrajine”, rekao je Tramp.
On je, govoreći poslije samita G7 u francuskom gradu Evijanu, izrazio žaljenje što Putin nije bio prisutan na skupu najrazvijenijih zapadnih zemalja, podsjećajući da je Rusija bila članica tog formata dok nije isključena poslije pripajanja Krima 2014. godine.
Intervju za „Aksios” otišao je, međutim, daleko izvan ukrajinske teme. Tramp je u njemu govorio o predsjedničkoj moći, ratu sa Iranom, odnosu prema Izraelu, saveznicima, ali i o sopstvenom mjestu u istoriji.
Američki predsjednik je naveo da je poslije rata sa Iranom otkrio da „ne postoje granice” njegove moći. Više puta je govorio o moći kroz prizmu uticaja na druge lidere, tvrdeći da su mu učesnici samita G7 povjerovali kada je u šali rekao da je „on šef”.
Tramp je dodao da ga Izrael „veoma poštuje” i da će ta zemlja „raditi ono što on kaže”. Govoreći o izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, istakao je da sa njim ima dobar odnos, ali je dodao da ga „ponekad treba držati pod kontrolom”.
„Bez mene, Izrael danas ne bi postojao”, rekao je Tramp.
Intervju je urađen uoči objavljivanja knjige novinara Megi Haberman i Džonatana Svona „Promjena režima” („Regime Change”), u kojoj autori opisuju Trampov pogled na vlast i njegovo poređenje sopstvene predsjedničke funkcije sa moći nekih od najpoznatijih vladara i osvajača u istoriji.
Prema navodima autora, Tramp im je pokazao dokument u kojem se tvrdi da je kao predsjednik SAD moćniji od istorijskih ličnosti kao što su Atila, Džingis-kan, Napoleon Bonaparta, Josif Staljin, Mao Cedung i Adolf Hitler.
Haberman i Svon navode da je Tramp naglas čitao djelove tog dokumenta i objašnjavao zašto su pojedine istorijske ličnosti, u poređenju sa predsjednikom savremenih Sjedinjenih Država, raspolagale manjom moći.
„Nisu imali avione, zar ne? Nisu mogli da putuju unaokolo”, rekao je Tramp govoreći o Aleksandru Velikom, rimskim carevima i Vilijamu Osvajaču.
Autori knjige ocjenjuju da je posebno upečatljivo bilo to što je Tramp bez vidljive nelagode prihvatio poređenja sa ličnostima koje su mijenjale svijet osvajanjima i vlašću zasnovanom na strahu.
Kada je riječ o savremenim liderima, Tramp je kao državnike kojima se najviše divi izdvojio kineskog predsjednika Si Đinpinga i indijskog premijera Narendru Modija. Sija je opisao kao čovjeka koji je „u potpunosti posvećen poslu”, dok je za Modija rekao da je „veoma čvrst pregovarač”.
Američki predsjednik je, istovremeno, kritikovao republikance koji su se protivili sporazumu sa Iranom, nazivajući ih tvrdolinijašima. Rekao je da je izgubio poštovanje prema pojedinim ljudima koje je ranije cijenio, jer nisu razumjeli razmjere rizika koji bi donijelo produžavanje sukoba.
Ipak, priznao je da postoji faktor koji i dalje ograničava predsjedničku moć — ekonomija. Prema njegovim riječima, nastavak rata mogao je da izazove globalnu ekonomsku depresiju, dok pad cijena nafte i rast berzanskih indeksa vidi kao potvrdu da je podrška sporazumu sa Iranom bila ispravna odluka.
„Imam jednu osnovnu želju kao predsjednik — nikada ne želim da postanem novi Herbert Huver”, rekao je Tramp, aludirajući na 31. predsjednika SAD, čije se ime najčešće povezuje sa Velikom depresijom.
Prema navodima „Aksiosa”, dokument kojim se Tramp služio objavljen je i na njegovoj platformi „Trut soušal”. U zaključku tog dokumenta tvrdi se da ga spremnost da koristi moć na globalnom nivou „čini daleko najmoćnijom osobom koja je ikada hodala ovom planetom”.
Pored tema spoljne politike i predsjedničke moći, Tramp se oglasio i povodom stanja u Vašingtonu, tvrdeći da je nedavno obnovljeni Reflektujući bazen na Nacionalnom trgu bio meta vandalizma.
On je na platformi Iks naveo da su nepoznate osobe oštetile travnate površine oko Reflektujućeg bazena, koji se nalazi između Linkolnovog memorijala i Vašingtonskog spomenika, kao i da su pokušale da naruše novu unutrašnju oblogu bazena korišćenjem hemikalija.
Tramp je rekao da je oko 75 odsto problema sa algama u bazenu već riješeno i da će preostala, kako je naveo, ograničena oštećenja biti sanirana početkom naredne sedmice.
On je iznio i tvrdnju da je novinar Ej-Bi-Si njuza Džonatan Karl viđen kako dodiruje površinu bazena i pokušava da ukloni dio zaštitnog materijala.
Za oštećenja je optužio „radikalno lijeve” političke protivnike.
„Šteta je što radikalno lijevi ludaci, najvjerovatnije glupe demokrate, koji su proveli svoje živote pokušavajući da unište našu zemlju, mogu to slobodno da čine”, naveo je Tramp.
Američki predsjednik je dodao da je njegova administracija obnovila i uredila više od 45 spomenika i memorijala, 28 statua i 22 fontane u Vašingtonu, ističući da prijestonica Sjedinjenih Država sada izgleda znatno bolje nego ranije.
(POLITIKA)
