Tržište tokenizovane realne imovine, odnosno tradicionalne imovine prenesene u digitalni oblik, poraslo je približno pet puta od početka 2025. godine i moglo bi da dostigne 1,6 biliona dolara do 2030, pokazuje nova analiza istraživačkog tima Binance-a.
Vrijednost distribuirane tokenizovane imovine, odnosno imovine koja može da se prenosi između digitalnih novčanika i koristi unutar šireg kripto tržišta, dostigla je 31,4 milijarde dolara, dok je na početku 2026. iznosila oko 21,5 milijardi. Najveći dio tog tržišta odnosi se na tokene vezane za američke državne obveznice, koji čine oko polovine ukupne vrijednosti. Tokenizovana roba, uglavnom proizvodi vezani za zlato, vrijedi oko 5,1 milijardu dolara, dok su tokenizovane akcije porasle na približno 1,5 milijardi dolara, sa manje od 300 miliona početkom 2025. godine.
Analiza navodi da je rast ovog tržišta znatno ubrzan. Sa oko šest milijardi dolara na početku 2025, tržište je poraslo na više od 30 milijardi. Prvih 10 milijardi dostignuto je tokom više godina, dok je posljednjih 20 milijardi dodato u proteklih godinu dana. To pokazuje da sve veću ulogu imaju velike finansijske institucije i izdavaoci, uz širu distribuciju preko berzi, platformi za čuvanje imovine, servisa za tokenizaciju i kompanija koje upravljaju ulaganjima.
Stvarni obim tržišta je veći nego što djeluje
Analiza naglašava da broj od 31,4 milijarde dolara ne obuhvata svu tradicionalnu imovinu koja je već prevedena u digitalni oblik. Pored dijela tržišta kojim se može slobodnije trgovati, postoji i dodatni institucionalni sloj od oko 370 milijardi dolara. Riječ je o imovini koja je zabilježena u digitalnom sistemu, ali se ne može slobodno prenositi van platforme na kojoj je izdata, zbog ograničenja pristupa, načina na koji je proizvod postavljen ili regulatornih pravila.
U taj sloj spadaju, između ostalog, privatni krediti predstavljeni u digitalnom obliku, kratkoročni finansijski aranžmani među velikim institucijama i digitalna izdanja obveznica na bankarskim platformama. To pokazuje da institucije već koriste ovakve sisteme za evidentiranje tradicionalne imovine u mnogo većem obimu nego što se vidi iz dijela tržišta koji je dostupniji za širu upotrebu.
Dodatni sloj dolazi i iz stablecoina, odnosno digitalnih valuta vezanih za stabilnu imovinu poput američkog dolara. Tether, kompanija iza digitalne valute USDT, u prvom kvartalu 2026. prijavio je 141 milijardu dolara direktne i indirektne izloženosti američkim državnim obveznicama, kao pokriće za više od 180 milijardi dolara USDT-a u opticaju. Circle, kompanija iza digitalne valute USDC-a, prema prijavi američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti iz prvog kvartala 2026, imao je oko 77 milijardi dolara USDC-a u opticaju, pri čemu su rezerve uglavnom držane u gotovini i državnim obveznicama.
Analiza navodi da stablecoini nijesu isto što i tokenizovani fondovi državnih obveznica, ali pokazuju da velike dolarske rezerve povezane sa državnim obveznicama već funkcionišu u digitalnom okruženju. I mali prelazak tih rezervi u direktno tokenizovane proizvode mogao bi da doda desetine milijardi dolara ovom tržištu.
Ukazuje se i na rast tražnje kroz posebne ugovore koji prate cijenu imovine kao što su zlato, srebro, nafta i akcije, ali se njima trguje kroz kripto tržište. Njihov mjesečni obim sada prelazi 100 milijardi dolara, dok su u prvom kvartalu 2026. nadmašili cijeli obim iz 2025. godine. Iako nijesu isto što i direktno tokenizovana imovina, oni pokazuju da postoji aktivna tražnja za tradicionalnom imovinom kroz digitalnu tržišnu infrastrukturu.
Koliki je prostor za rast?
Procjenjuje se da glavne vrste imovine koje bi mogle biti tokenizovane zajedno vrijede više od 300 biliona dolara na svjetskom nivou. U odnosu na to, sadašnja zastupljenost tokenizacije iznosi oko 0,01 odsto, što pokazuje da je tržište i dalje u veoma ranoj fazi razvoja.
Prema opreznijoj procjeni, tokenizovano tržište moglo bi do 2030. da dostigne oko 320 milijardi dolara. Osnovna procjena predviđa oko 1,6 biliona, dok optimističnija procjena ide do oko 4,8 biliona dolara. Čak i osnovna procjena i dalje podrazumijeva manje od jednog procenta ukupne zastupljenosti u najvažnijim vrstama imovine.
Analiza zaključuje da budući rast neće zavisiti samo od tražnje, već i od toga koliko brzo će se razvijati regulativa, čuvanje imovine, tržišna infrastruktura, likvidnost i institucionalna distribucija. Ako se ti elementi budu razvijali paralelno, tokenizacija bi mogla da preraste u mnogo širu infrastrukturu finansijskog tržišta.
Kao posebno važni izdvajaju se državne obveznice i akcije, jer kombinuju veliko ukupno tržište i mogućnost institucionalne distribucije. U osnovnom scenariju oba segmenta pojedinačno mogu premašiti 300 milijardi dolara, dok danas zajedno vrijede oko 18 milijardi.
