Evropa mora bolje da zaštiti svoje građane od ekstremnih vrućina dok se klimatska kriza ubrzava, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Iz SZO-a su dodali da se evropski kontinent zagrijeva brže od bilo koje druge regije u svijetu.
Regionalni direktor SZO za Evropu Hans Kluge saopštio je da je više od 200.000 ljudi širom regiona umrlo od uzroka povezanih s vrućinom u posljednje četiri godine. On je opisao vrućinu kao tihog ubicu koji se može spriječiti ako Evropa iskoristi mehanizme koje već ima. Kluge je predstavio ažurirane smjernice o mjerama zaštite od vrućine na njemačkom Danu akcije protiv vrućine u Berlinu, zajedno sa njemačkim ministrom životne sredine Karsten Šnajder i berlinskom senatoricom za zdravlje, s posebnim naglaskom na zaštitu starijih i drugih ranjivih grupa.
Šnajder je poručio da se klimatske promjene već osjećaju širom svijeta, te je zaštitu od vrućine okvirno opisao kao društveno pitanje, napominjući da se ljudi u gusto izgrađenim urbanim područjima i u pregrijanom stanovanju često teško nose sa zaštitom od ekstremnih temperatura.
On je rekao da bi smanjenje emisija gasova i širenje zelenih gradskih površina poput drveća, parkova, rijeka, šuma i močvara moglo pomoći u ublažavanju posljedica vrućine.
Klimatski i zdravstveni stručnjaci upozoravaju da rastuće globalne temperature uzrokuju sve češće, intenzivnije i duže toplotne talase, pri čemu su stariji ljudi i osobe sa postojećim zdravstvenim stanjima posebno izloženi riziku.
SZO tvrdi da ekstremna vrućina svake godine uzrokuje sve više slučajeva bolesti i preuranjenih smrtnih ishoda, uz ekonomske gubitke koji iznose milijarde dolara.
