Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, ističe Svjetska zdravstvena organizacija, dodajući da Svjetski dan mentalnog zdravlja upravo služi kao snažan podsjetnik na ovu činjenicu. Ove godine se obilježava pod sloganom: „Značaj mentalnog zdravlja u vanrednim situacijama“ – kampanja ima za cilj da podsjeti na značaj očuvanja psihičkog blagostanja u kriznim okolnostima kao što su oružani sukobi i prirodne katastrofe.
Svake godine milioni ljudi su pogođeni vanrednim situacijama kao što su oružani sukobi i prirodne nepogode. Ove vanredne situacije, pored toga što narušavaju svakodnevni život, značajno utiču na mentalno zdravlje, navodi Svjetska zdravstvena organizacija. Narušavanje mentalnog zdravlja ogleda se kod većine ljudi u pojavi psihološkog stresa i zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, a dugoročno gledano pojavom depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja podsjeća da je mentalno zdravlje sastavni dio našeg opšteg blagostanja. Ovaj dan naglašava hitnu potrebu za pružanjem pravovremene stručne pomoći i psihosocijalne podrške ljudima tokom prirodnih nepogoda, ratnih sukoba i epidemija koje se dešavaju širom svijeta.
Šta kažu činjenice:
-
Milioni ljudi širom svijeta bili su ili jesu pogođeni vanrednim situacijama, što može izazvati psihološki stres.
-
Kod većine ljudi stres se smanjuje tokom vremena, ali oko trećine može imati ozbiljnije posljedice po mentalno zdravlje.
-
Jedna od pet osoba (22%) koja je imala iskustva sa ratnim sukobima u prethodnih 10 godina ima depresiju, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj ili šizofreniju.
-
Pojava vanredne situacije značajno ometa pružanje usluga mentalnog zdravlja i smanjuje dostupnost kvalitetne zdravstvene njege.
-
Osobe sa težim mentalnim poremećajima, kao i starije osobe i žene, posebno su ranjive u vanrednim situacijama i potrebno je da im se obezbijede usluge mentalnog zdravlja.
Poremećaji mentalnog zdravlja izazvani vanrednim situacijama zahtijevaju posebne vještine, znanja i kompetencije profesionalaca. Dugotrajno izlaganje profesionalaca traumama, zajedno sa pritiskom pružanja pomoći u ekstremnim i izazovnim uslovima, može da stavi ogroman teret i na njihovo mentalno zdravlje, te i oni zahtijevaju stručnu pomoć i podršku, piše na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
Ko je mentalno zdrava osoba?
„Mentalno zdrava osoba je ona osoba koja se smije, veseli, ali zna i da se zabrine i zaplače. Uživа i teži stvarima koje joj prijaju i svaki dan živi sa manje ili više uspjeha, ali napreduje. Kada pričamo o mentalno zdravoj osobi tada često govorimo o normama i nečemu što je uobičajeno. Često ono što je uobičajeno jeste zdravo, ali ne mora nužno da bude. Ljudi koji imaju uobičajeno ponašanje uglavnom kad primijete određene mentalne tegobe obraćaju se psihijatru. Takođe, postoje ljudi koji ne osjećaju mentalne tegobe, ali ljudi oko njih uočavaju promjene i neuobičajeno ponašanje.
Jako je teško u ovom dobu progresivnih filozofija staviti jasnu granicu između mentalno zdrave i mentalno bolesne osobe. Mi, ljekari, se bavimo ovom temom na veoma širok način i uzimamo u obzir ljude koji imaju različite tegobe kao što su depresija, loše baratanje stresom, poremećen ritam spavanja i drugo. Teško je obuhvatiti šta tačno podrazumijevamo mentalnim zdravljem, ali u jednom smislu to znači da je osoba fizički i emotivno zdrava i da ima adekvatnu konekciju sa ljudima i društvom u kom se nalazi“, rekao je svojevremeno za RT Balkan Luka Milutinović, ljekar.
(Rt.rs)
