Dijete i režimi ishrane s niskim sadržajem masti oduvijek su bile popularne metode za mršavljenje i generalno poboljšanje životnog stila.
Još uvijek postoji uvjerenje da masti same po sebi dovode do nagomilavanja kilograma, što dovodi do toga da mnogi ne unose dovoljne količine ovog važnog makronutrijenta.
Zdravi odrasli bi trebalo da dobijaju između 20 i 35 odsto dnevnih kalorija iz masti, pri čemu se preporučuje da većina potiče iz polinezasićenih i mononezasićenih izvora – kao što su riba, orašasti plodovi i biljna ulja, prema preporukama stručnjaka. Unos premalo zdravih masti može negativno uticati na funkcionisanje mozga i tijela, a glavni pokazatelji da vam nedostaje masti u ishrani su:
Česta glad
Masti nas čine sitim – za razliku od ugljikohidrata i proteina, koji se brže troše, ovi makronutrijenti usporavaju varenje i obezbjeđuju nam značajnu količinu energije. Ako ubrzo poslije obroka postanete gladni, razlog može biti nedovoljan unos masti. Dodavanje hrane poput kuvanog jajeta sa žitaricama i voćem u obrok bez masti može produžiti sitost i spriječiti kasnije prejedanje.
Suva koža
Masti imaju ulogu u očuvanju mekoće i elastičnosti kože, pa kada ih ne unosite dovoljno, može doći do ubrzanog starenja i suvoće. Osim toga, masti omogućavaju apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima, koji su ključni za zdrav i sjajan izgled kože.
Učestali umor
Tijelu je potrebna dovoljna količina energije da bi funkcionisalo kako treba, a pošto masti sadrže više nego duplo kalorija u odnosu na proteine i ugljikohidrate, kada ih nema dovoljno u ishrani, to često znači da dobijate manjak ukupnih kalorija koje treba da unesete u toku dana. Zbog toga vašem organizmu nedostaje gorivo, što se najčešće pokazuje kao konstantan umor i malaksalost.
Bolovi u zglobovima
Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi, orasima, lanenom i čija sjemenu, ali i avokadu, igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja ćelija i zglobova. Nedovoljan unos ovih namirnica može dovesti do ukočenosti, upala i bolova. Ove masti takođe učestvuju u stvaranju tečnosti koja podmazuje zglobove, što omogućava lakše kretanje.
Prehlade
Nizak unos masti može oslabiti imunološki sistem, tako da organizam postane podložniji čestim infekcijama. Dovoljna količina ovih hranljivih materija u ishrani povezana je sa snažnijim odbrambenim mehanizmima organizma.
Moždana magla
Za pravilno funkcionisanje mozga masti su ključne, jer omega-3 kiseline obezbjeđuju stabilnost i održavanje strukture moždanih ćelija. Nedostatak masti može dovesti do smanjene koncentracije i moždane magle, a može uticati i na raspoloženje, prenosi portal EatingWell.
Ako vam se javljaju navedeni simptomi, možda je konzumiranje više masti upravo rješenje koje vam je potrebno. Umjesto dijeta koje potpuno isključuju masti, najbolje rješenje je uravnotežen pristup ishrani. Uključite više zdravih ulja, sjemenki, orašastih plodova i ribe u svoje obroke, kako biste unijeli dovoljne količine ovog makronutrijenta.
