Sudbina dijaloga Beograda i Prištine: Na jesen uskaču Amerikanci ili će EU pokazati zube?
Smatram da je vrlo moguće ili gotovo vjerovatno da sastanka u Parizu ne bude, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku Evropskog konventa u Skupštini Srbije. Istom prilikom je rekao i da pretpostavlja da će s početka septembra biti novih inicijativa. Kako je briselski dijalog otišao u ćorsokak, evidentan je napor njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se stvari pomjere sa mrtve tačke. S druge strane, ni SAD ne sjede skrštenih ruku. Ko će zapravo biti pokretač pomenutih novih inicijativa?
Dan posle izjave Vučića i šef srpske diplomatije Ivica Dačić je rekao da sastanak u Parizu, na kome bi trebalo da se sretnu delegacije Beograda i Prištine na inicijativu Merkel i Makrona, formalno nije još sazvan, te da će biti sazvan ako ima neke nade da će doći do nekog pozitivnog ishoda.
Uslov Beograda je jasan, prvo ukidanje taksi na robu iz centralne Srbije, pa nastavak dijaloga.
– S treće strane, SAD daju šansu, pa kažu „hajde neka probaju, pa ćemo da vidimo“. Ako ništa ne uspiju, onda ćemo od jeseni da idemo da oni imaju neku svoju inicijativu – rekao je Dačić, i napomenuo da se to sve poklapa sa izborom novih organa u Evropskoj uniji.
Stvar se zavrtjela i teško je sada izaći iz ovog procesa, napominje za naš portal Zoran Milivojević, karijerni diplomata.
– Pokrenut je jedan proces koji traje i velike sile su zainteresovane za ovu temu – Kosova i Metohije. To vidimo i po njihovim aktivnostima, odnosno pre svega po brojnim posjetima i Beogradu i Prištinu – rekao nam je on.
Kako kaže, kada su velike sile zainteresovane, onda treba računati da one teže da se tu stvari i razreše.
– Mi smo svjedoci svega toga, kako se ponašaju i kakve poruke šalju – ističe Milivojević.
U prilog njegovim riječima, ide i posjeta zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD Metju Palmera Beogradu i Prištini, kao i odvojeni razgovori Filipa Rikera sa Vučićem i Hašimom Tačijem u Bratislavi.
– EU se pokazala nesposobnom da to riješi, sasvim je sigurno da SAD to koristi. Sigurno da Amerika neće propustiti priliku, u jednom važnom pitanje se pojavi kao arbitar, kao neko ko je u stanju da rješava sporove, ali i na način da to upiše kao jedan svoj spoljnopolitički uspjeh, s obzirom na to da je tamo počela predizborna kampanja – kaže Milivojević i objašnjava:
– Za Ameriku će ovo pitanje biti značajno u onoj mjeri, u kojoj administraciji procijeni da može profitirati u rešavanju ovog pitanja i da to može da uknjiži kao pozitivan poen u borbi za novi mandat.
Kada je riječ o evropskim državama, potpuno je jasno da EU ima tri interesa: da proba da se legitimiše kao bitan faktor posle fijaska sa Federikom Mogerini i Briselskim sporazumom koji nije realizovan, druga je da EU želi da se preporuči i ojača svoju međunarodnu poziciju i da se na globalnom planu pojavi kao neko ko može da rješava različita pitanja. Treća stvar je da je ovo neuralgična tačka sa samu Evropu. Sasvim je jasno da od ovog zavisi stabilnosti i bezbjednost u Evropi. Svaka eskalacija ne bi bila ograničenog karaktera i proizvelo bi posledice za cio region.
Kako je rekao, sve su to razlozi zašto Evropa hoće problem Kosova da rješava na jedan aktivan način, ali i zbog svog odnosa sa Amerikom. To je pokušaj Evrope da se pokaže kao samostalan subjekt, koji može da se bavi ozbiljnim poslovima, pogotovo ako se tiču nje same, kaže Milivojević.
M. Ivas ([email protected])