Island razmatra mogućnost da već u avgustu ove godine održi referendum o obnovi pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, znatno prije ranije planiranog roka 2027. godine, prenosi Politiko.
Prema navodima izvora upoznatih sa pripremama, islandski parlament bi u narednim sedmicama mogao da saopšti datum izjašnjavanja građana o nastavku pristupnih pregovora sa EU.
Island je podnio zahtjev za članstvo 2009. godine, u jeku finansijske krize, ali je vlada 2013. zamrzla pregovore, da bi 2015. Rejkjavik zatražio da se više ne smatra kandidatom za članstvo.
Ovaj potez dolazi nakon niza posjeta političara EU Islandu i islandskih političara Briselu. „Ako Islanđani glasaju za, mogli bi da se pridruže EU prije bilo koje druge zemlje kandidata“, rekao je jedan od izvora.
Ubrzavanje rokova dolazi u trenutku jačanja debate o proširenju EU, dok Brisel razmatra nove modele integracije, uključujući i mogućnost djelimičnog članstva za Ukrajinu.
Takođe, eskalacija prijetnji iz SAD, među kojima je i šala Bilija Longa, Trampovog kandidata za ambasadora na Islandu, da će zemlja postati 52. američka država i da će on biti guverner, dodatno je pojačala osjećaj hitnosti.
„Mislim da je činjenica da je Island pomenut četiri puta u Trampovom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca, dok je američki predsjednik govorio o Grenlandu, svakako usmjerila pažnju“, rekao je drugi zvaničnik EU, dodajući da to „mora da je uznemirujuće za malu zemlju“.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je za Politiko da se razgovor o proširenju sve više vodi u kontekstu bezbjednosti i pripadnosti u svijetu promijenjenih geopolitičkih odnosa.
„Sve se više radi o bezbjednosti, o pripadnosti i o očuvanju naše sposobnosti da djelujemo u svijetu konkurentskih sfera uticaja. To se tiče svih Evropljana“, istakla je Kos.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno se u Briselu sastala sa islandskom premijerkom Kristrun Frostadotir i ocijenila da partnerstvo sa Islandom „donosi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.
Prema ocjenama analitičara, rastuće geopolitičke tenzije, uključujući trgovinske mjere SAD prema Islandu i bezbjednosna pitanja na Arktiku, doprinijele su jačanju podrške javnosti za bliže veze sa EU.
Island je član Evropskog ekonomskog prostora i dio Šengenskog prostora, što znači da je već uskladio veliki dio zakonodavstva sa pravilima EU. Prije zamrzavanja pregovora zatvorio je 11 od 33 pregovaračka poglavlja.
Ipak, pristupanje Uniji moglo bi da naiđe na unutrašnje političke prepreke, prije svega zbog pitanja prava na ribolov, koja su i ranije predstavljala tačku sporenja.
Velika Britanija i Island dugo su imali napete odnose oko ribolova, učestvujući u nizu sukoba nazvanih „Rat bakalara“ između 1950-ih i 1970-ih. Tokom pregovora o pristupanju postojale su ozbiljne tenzije između dvije zemlje, a spor oko količine skuše koju su islandski brodovi lovili doveo je i do prijetnji trgovinskim sankcijama.
U slučaju da građani podrže obnovu pregovora, Island bi, prema ocjenama pojedinih zvaničnika, mogao relativno brzo da napreduje ka članstvu, ali bi konačna odluka zahtijevala još jedan referendum po završetku pregovora.
Island ima peti najveći BDP po glavi stanovnika na svijetu, što članstvo u EU čini manje privlačnim nego za neke druge zemlje kandidate. Zemlja zauzima strateški važnu lokaciju u Sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga, nema vojsku i oslanja se na članstvo u NATO-u i bilateralni sporazum o odbrani sa SAD iz 1951. godine za svoju bezbjednost.
(Politika)
