Stefanović: Vrijeme je da se mijenja način rukovođenja javnim tužilaštvom u Srbiji

U toku 2025. godine, zahvaljujući dobroj i koordiniranoj saradnji Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, MUP-a i BIA-e, zaplijenjeno je rekordnih 2,7 tona različitih vrsta narkotika na teritoriji prijestonice. Kako je u intervjuu za „Politiku“ izjavio glavni javni tužilac VJT-a u Beogradu, Nenad Stefanović, najviše zapljena, hapšenja i procesuiranja osumnjičenih na teritoriji glavnog grada bilo je zbog opojne droge kanabis, oko 2.505,5 kilograma, zatim oko 85 kilograma kokaina, 12 kilograma opojne droge heroin, 30 kilograma plus 66 litara opojne droge amfetamin, 11 kilograma opojne droge MDMA/ekstazi, kilogram opojne droge MDMB-PINACA, i više od pet litara GBL-a – supstance za proizvodnju opojnih droga.

Prema riječima glavnog tužioca VJT-a u Beogradu, u toku prošle godine privremeno je zaplijenjena i imovina u vrijednosti od više desetina miliona evra od osumnjičenih i sa njima povezanih osoba.

Nenad Stefanović se u intervjuu „Politici“ osvrnuo na aktuelne teme, uključujući i ukidanje presude Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dječaka ubice koji je 3. maja 2023. u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ počinio nezapamćen masakr, u kom je ubio devetoro vršnjaka i radnika obezbjeđenja škole.

„Nakon što na početku glavnog pretresa, koji je zakazan za 29. januar, saznamo odluku novog predsjednika sudskog vijeća da li će se i koji dokazi ponovo izvoditi, imaćemo jasniju sliku o tome kako će se dalje postupak odvijati. U svakom slučaju očekujem da će ponovljeni postupak biti efikasan. VJT u Beogradu ostaje pri svojoj optužnici i svim ranije predloženim dokazima na osnovu kojih će i ponovljeni postupak, očekujem, rezultirati osuđujućom presudom. Takođe, insistiraćemo na maksimalnim kaznama za okrivljene imajući u vidu težinu zločina koji je počinilo njihovo maloljetno dijete“, izjavio je tužilac Stefanović i dodao da od odluke sudskog vijeća zavisi da li će i ponovljeno suđenje biti zatvoreno za javnost, ali da će „tužilaštvo ostati pri svom stavu da je u interesu zaštite maloljetnih oštećenih neophodno isključiti javnost, dok je saglasno da porodice oštećenih, kao i tokom prethodnog suđenja, mogu da prisustvuju“.

Govoreći o kritikama dijela javnosti prema njemu i VJT-u u Beogradu zbog procesuiranja osumnjičenih za pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, Stefanović je naveo da VJT u Beogradu postupa isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, a ne u skladu sa „očekivanjima i željama ili političkim ciljevima bilo koje grupacije“.

„Smeta mi lažni tužilački elitizam, nedostupnost građanima, a naročito nedostupnost oštećenima u velikim tragedijama. Otkad sam stupio na funkciju glavnog javnog tužioca prije četiri godine, VJT u Beogradu se maksimalno otvorilo ka javnosti kroz blagovremeno objavljivanje saopštenja, odgovora na novinarska pitanja, ali i kroz konferencije za medije kada je riječ o teškim i važnim predmetima za koje je javnost posebno zainteresovana. Takođe, povodom najveće tragedije koja se dogodila u Srbiji, u predmetu ‘Ribnikar’, postupajući tužioci i ja smo u stalnoj komunikaciji sa porodicama stradale i povrijeđene djece. Moj stav je da tužilaštvo mora da ima redovan kontakt sa medijima i samim tim i sa građanima. Nažalost, okoštao sistem kakav postoji 16 godina nije to prepoznao. Vjerujem da je to razlog zbog čega nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu nije bilo konferencije za medije, ni vrhovne javne tužiteljke, niti bilo koga iz postupajućeg Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, dok su građani cijele Srbije vapili za informacijama, objašnjenjima i razlozima određenih postupanja i uzrocima same tragedije“, izjavio je Stefanović i naveo da s tim u vezi ostaje i velika nejasnoća zašto je jedina potvrđena optužnica povodom tog slučaja oduzeta od VJT-a u Beogradu od strane vrhovne javne tužiteljke „pod izgovorom efikasnosti i dodijeljena u rad nenadležnom tužilaštvu“.

„Takva odluka je donijeta i pored toga što je VJT u Beogradu najefikasnije javno tužilaštvo u Srbiji. Možda je razlog upravo to što radimo isključivo u skladu sa Ustavom i zakonima. Međutim, kao što sam već naveo, oni koji bi trebalo ne cijene rezultate rada, već se rukovode drugim interesima“, naglasio je Stefanović.

Glavni tužilac je naveo i da kao i „većina koju čine dvije trećine javnih tužilaca u Srbiji smatra da je vrijeme da se mijenja način rukovođenja javnim tužilaštvom“, kao i odnos prema javnosti i građanima.

„U proteklih 16 godina kao društvo smo dobili faktičku personifikaciju svih problema oličenu u vrhovnom javnom tužiocu Zagorki Dolovac. Tu je i jedan broj kolega iz Vrhovnog javnog tužilaštva koji su se isključili iz realnosti operativnog rada i problema sa kojima se javna tužilaštva i javni tužioci suočavaju svakog dana“, kaže u intervjuu za „Politiku“ Nenad Stefanović, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.

Najveći problem, kako dodaje, vidi u tome što umjesto da se prilikom izbora i napredovanja u karijeri poštuje rad, zalaganje, upornost, integritet i dostojnost za obavljanje javnotužilačke funkcije, Visoki savjet tužilaštva (VST), u kojem je po funkciji član i vrhovna javna tužiteljka, „prioritet daje nekim drugim vrijednostima poput lojalnosti i zaštite ličnih interesa Zagorke Dolovac“.

„Podsjećam da se Dolovčeva nedavno nije pojavila pred Odborom za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine, iste one institucije koja ju je birala na treći mandat, već je poslala kolege iz Vrhovnog javnog tužilaštva da predstave izvještaje o radu. Iako je tog dana ona bila u Srbiji, njen kolega iz istog tužilaštva Branko Stamenković je samo par dana kasnije na jednoj televiziji saopštio neistinu – da je ona tog dana bila u Hagu, u Evrodžastu“, naveo je Stefanović.

Komentarišući rezultate nedavno održanih tužilačkih izbora, glavni tužilac VJT-a u Beogradu izjavio je da u iščekivanju odluke Ustavnog suda po uloženim žalbama na rješenja pomenutog predsjednika Visokog savjeta tužilaštva Branka Stamenkovića, kojima su odbijeni prigovori izjavljeni povodom tužilačkih izbora, može samo da primijeti da je većina koju čine oko dvije trećine javnih tužilaca u Srbiji „glasala za kandidate koji se protive dosadašnjem rukovođenju vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac“.

„Dakle, tužioci su jasno pokazali svoj stav. Od budućeg saziva VST-a zavisi i dalji pravac postupanja cjelokupne javnotužilačke organizacije, ali i dalji opstanak Dolovčeve na mjestu Vrhovnog javnog tužioca, jer će novi saziv odlučivati o prijedlogu za njen četvrti mandat na toj poziciji“, izjavio je i napomenuo da trenutni sistem izbora za članove VST-a iz reda javnih tužilaca „nije odgovarajući jer ne odražava volju većine javnih tužilaca u državi“ i podsjetio da je i Venecijanska komisija na to ukazivala.

Kao najveći izazov za javnotužilačku organizaciju u narednom periodu, Stefanović vidi zaštitu javnih tužilaca kako od unutrašnjih, tako i od spoljnih pritisaka.

„Smatram da je najveći pritisak takozvani tihi pritisak koji dolazi iznutra, tačnije kroz ignorisanje problema u javnom tužilaštvu od strane Visokog savjeta tužilaštva. Tako, na primjer, već četiri godine Više javno tužilaštvo u Beogradu i druga javna tužilaštva širom zemlje trpe zbog nepopunjavanja sistematizacije i rade sa manjim brojem ljudi od propisanog. Sa druge strane, većina oglasa za izbor na nivou novosadske apelacije (teritorija AP Vojvodine) efikasno je rješavana i sistematizacija je uredno popunjavana, dok su za to vrijeme beogradska, niška i kragujevačka apelacija ostale zapostavljene. Vjerujem da je razlog tome tzv. izborni inženjering dijela članova VST-a i vrhovne javne tužiteljke. Takođe, svjedoci smo ‘kao na dugme’ brzih reakcija predsjednika VST-a Branka Stamenkovića i njegove javne osude kada se čuje kritika njegovog rada i rada vrhovne javne tužiteljke, dok su svi ostali napadi na druge javne tužioce ostali ili bez ikakvog odgovora ili su reakcije stizale kroz ‘zakukuljena’ saopštenja nakon više mjeseci“, istakao je Stefanović u intervjuu „Politici“.

Stefanović se osvrnuo i na prijedlog seta novih pravosudnih zakona koje je nedavno podnio Narodnoj skupštini poslanik Uglješa Mrdić, navodeći da pozdravlja odredbe prijedloga izmjena Zakona o javnom tužilaštvu koje se odnose na institut upućivanja javnih tužilaca iz nižih u viša javna tužilaštva.

„Što se tiče prijedloga za izmjene Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, vjerujem da je dobro što se mijenja hibridna odredba o postojanju tzv. posebnog tužioca koji rukovodi samo jednim od pet odjeljenja VJT-a u Beogradu, a kojeg postavlja vrhovni javni tužilac na mandat od šest godina. Na taj način je neopravdano ovo odjeljenje VJT-a u Beogradu počelo da se naziva Posebnim tužilaštvom, prvenstveno zahvaljujući Branku Stamenkoviću, koji je bio prvi izbor Zagorke Dolovac na funkciju takozvanog posebnog tužioca. Ova hibridna odredba daje neopravdano velika ovlašćenja vrhovnom javnom tužiocu, ali koliko vidim iz predloženih rješenja, ideja je da se upodobi rad svih posebnih odjeljenja pri Višem javnom tužilaštvu u Beogradu“, izjavio je Stefanović i dodao da smatra da ovo odjeljenje ne treba da bude centralizovano u VJT-u u Beogradu, već da bi odjeljenja za VTK trebalo formirati pri javnim tužilaštvima u Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu.

(Kurir/Politika)