Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da sve što se radi na donošenju zakona u Srbiji doprinosi stvaranju određene doze opreznog optimizma kada je riječ o otvaranju Klastera 3 u procesu evropskih integracija, isplati sredstava iz Fonda rasta EU, kao i početku pregovora za svih šest partnera sa Zapadnog Balkana o pristupanju zoni EU bez rominga.
Starović je naglasio da je Srbija tehnički spremna za ulazak u zonu EU bez rominga.
– Uz sve što smo postigli u Skupštini i na čemu radimo, možemo imati određenu vrstu opreznog optimizma za otvaranje Klastera 3, isplatu sredstava iz Fonda rasta i da konačno počnu pregovori za svih šest partnera sa Zapadnog Balkana za ulazak u EU zonu bez rominga, što bi trebalo da bude tema predstojećeg samita u Tivtu – rekao je Starović za Tanjug.
Podsjetio je da je još početkom godine najavio ubrzavanje procesa evropskih integracija Srbije, iako to u prvim mjesecima nije bilo vidljivo javnosti.
– U tom smislu dokazali smo da ne čekamo uklanjanje političkih prepreka, već radimo svoj posao. Ne samo za Klaster 3, već i za Klasere 2 i 5, kao i na prelaznim mjerilima za poglavlja 23 i 24 kako bismo dobili IBAR, koji je preduslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja – istakao je Starović.
Pojasnio je da je za otvaranje klastera potrebna saglasnost Evropskog savjeta, dok Evropska komisija odlučuje o isplati sredstava iz Fonda rasta za Zapadni Balkan.
– I oni koji su u decembru bili izrazito negativni sada uviđaju da je to bila greška, što uliva određenu dozu optimizma – rekao je ministar.
Dodao je da, iako u Evropskoj uniji formalno važi princip jednakosti država članica, zemlje poput Njemačke imaju značajnu političku težinu kada je riječ o donošenju odluka.
Na pitanje da li je moguće otvaranje klastera bez uvođenja sankcija Rusiji, Starović je odgovorio potvrdno.
– Mislim da je sve moguće. Neke zemlje su bile protiv otvaranja klastera upravo zbog toga, ali sada uviđaju da je bolje pružiti podsticaj nego blokirati proces – kazao je on.
Govoreći o ulasku u zonu EU bez rominga, Starović je istakao da je Srbija tehnički potpuno spremna za završetak tog procesa.
– Važno je da naši partneri u Evropskoj komisiji i ključnim državama članicama prepoznaju da je riječ o tehničkom pitanju koje ne bi trebalo da bude predmet političkih uslovljavanja – naglasio je.
Kada je riječ o sredstvima iz Fonda rasta, Starović je rekao da je neophodno usklađivanje seta pravosudnih zakona sa preporukama Venecijanske komisije.
– Na dobrom smo putu. Naša ambicija bila je da taj posao završimo do kraja maja. Preporuke Venecijanske komisije stigle su 24. aprila. Njihov ekspertski tim pohvalio je pojedina rješenja, ali je dao i nekoliko preporuka. Čekamo konačno zeleno svjetlo i čim ga dobijemo, zakoni će ući u skupštinsku proceduru – rekao je Starović.
Prema njegovim riječima, očekuje se isplata druge tranše iz Fonda rasta u iznosu od 105 miliona eura, dok treća iznosi 95 miliona eura. Krajem juna Srbija bi trebalo da podnese zahtjev i za četvrtu tranšu.
Govoreći o izboru članova Savjeta REM-a, Starović je naveo da je to jedna od obaveza Srbije iz reformske agende, ali je dodao da se za trenutnu situaciju ne mogu kriviti Vlada Srbije ni predsjednica Narodne skupštine.
Osvrćući se na usklađivanje sa spoljnom politikom Evropske unije, Starović je zaključio da se to pitanje za Srbiju u najvećoj mjeri svodi na Kosovo i Metohiju, odnosno na očuvanje teritorijalnog integriteta države.
