Parlamentarna diplomatija, koja sve više dobija na značaju u odnosu na klasičnu diplomatiju, ima ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti i jačanju odnosa među državama, poručio je generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.
On je to kazao otvarajući Peti sastanak generalnih sekretara parlamenata članica i partnerskih parlamenata Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM), čiji je domaćin Skupština Crne Gore.
Crna Gora je domaćin i 20. plenarnog zasijedanja, kao i Prvog samita predsjednika parlamenata zemalja članica PAM-a i partnerskih parlamenata, koji se održavaju u Budvi od 6. do 8. maja.
„PAM se dokazao kao važna platforma za dijalog, saradnju i razmjenu iskustava među parlamentima“, istakao je Stanišić.
On je naglasio da je parlamentarna diplomatija, u kontekstu savremenih tehnoloških i globalnih promjena, značajno doprinijela očuvanju stabilnosti.
„Upravo parlamentarna diplomatija doprinijela je očuvanju stabilnosti i odnosa među državama“, kazao je Stanišić.
Prema njegovim riječima, ovaj vid diplomatije sve više preuzima primat.
„Svakim danom parlamentarna diplomatija sve više preuzima primat u odnosu na klasičnu diplomatiju. Upravo kroz statut i formiranje radnih tijela Asocijacije možemo razmjenjivati iskustva i zajednički raditi na unapređenju parlamentarnih kapaciteta“, poručio je Stanišić.
On je ukazao i na značaj parlamenta kao institucije.
„Parlamenti su najvažnije institucije i kičma svake države, dok je parlamentarna administracija kičma svakog parlamenta“, naveo je Stanišić.
Dodao je da skup okuplja predstavnike brojnih zemalja i organizacija.
„Ovdje su predstavnici parlamenata zemalja Evropske unije, Bliskog istoka, Turske, kao i uvažene kolege iz međunarodnih organizacija. Skupština Crne Gore je vjerovatno jedan od najmanjih parlamenata koji učestvuju na ovom skupu, ali ima mnogo toga da nauči od vas i veoma smo srećni što imamo priliku za razmjenu znanja i iskustava“, kazao je on.
Tokom sastanka, delegati su razmjenjivali mišljenja na temu „Transformacija institucionalnog znanja u zajedničku inteligenciju uz podršku vještačke inteligencije“.
Zamjenik generalnog sekretara Velike narodne skupštine Turske Naim Çoban predstavio je iskustva te institucije, ističući sistematsko evidentiranje parlamentarnih postupaka još od 1920. godine, kao i uvođenje alata vještačke inteligencije za digitalizaciju zapisnika putem sistema za prepoznavanje govora i govornika. Naglasio je značaj postepenih i hibridnih tranzicija, kao i jačanja digitalne pismenosti.
Generalni sekretar Parlamentarne skupštine Crnomorske ekonomske saradnje Asaf Hajiyev pohvalio je aktivnosti PAM-a i predložio češće održavanje sastanaka, nudeći da Istanbul bude domaćin jedne od narednih sjednica.
Generalni sekretar Saudijske Arabije Mohamad Almetairi otvorio je pitanja sajber bezbjednosti, skladištenja podataka i korišćenja sigurnih sistema, uz naglasak na potrebu jačanja digitalne pismenosti među poslanicima.
Generalni sekretar Parlamenta Katara Nayef Mohammed Al-Mahmoud istakao je da vještačka inteligencija predstavlja ne samo tehnološki napredak, već i stratešku odgovornost, ukazujući na značaj etičke upotrebe i digitalne transformacije.
Generalni sekretar Parlamenta Jordana Awwad Alghuwairi naglasio je potrebu razvoja novih zakonodavnih alata u uslovima brzih ekonomskih i tehnoloških promjena, kao i veću fleksibilnost parlamentarne administracije.
Direktor za međunarodne odnose i protokol francuskog Senata Stanislas Godefroy podsjetio je da se vještačka inteligencija u toj instituciji koristi već duže vrijeme, posebno za obradu dokumenata i sažimanje, ali i upozorio na izazove poput zaštite podataka i rizika od dezinformacija.
Zamjenik generalnog sekretara Parlamenta Portugala Hugo Tavares istakao je da raznolikost unutar PAM-a predstavlja stratešku prednost, te da vještačka inteligencija može značajno unaprijediti upravljanje znanjem, analizu i pristup informacijama.
On je zaključio da integrisani digitalni pristupi mogu poboljšati kvalitet parlamentarnog rada, uz istovremeno jačanje transparentnosti i vladavine prava.
