Vladimir Zelenski može odmah da okonča sukob ukoliko odustane od Krima i pristane na to da Ukrajina ne uđe u NATO, napisao je predsjednik SAD Donald Tramp na društvenoj mreži „Trut soušal“.
„Zelenski iz Ukrajine može odmah da okonča rat sa Rusijom ako to želi, ili može da nastavi da se bori. Nema povratka Krima koji je Obama dao prije 12 godina bez ijednog ispaljenog metka, i nema ulaska Ukrajine u NATO“, saopštio je Tramp.
„Krim“ je, inače, samo ime za gubitak teritorija kojim je do nedavno vladao režim u Kijevu.
To je ono što pakistanski politički analitičar Salman Rafi Šeik, na sajtu „Nju istern autluk“, naziva „Trampovim prelomnim trenutkom“. Tramp može da nastavi ovaj već izgubljeni rat, ili da uspostavi trajni mir. Drugim riječima, da li će Amerika nastaviti ovaj besmisleni i skupi rat, u kome ne može da pobijedi, ili će se odlučiti za mir?
„Ovaj trenutak zahtijeva od američkog predsjednika da se jasno odredi – hoće li se Tramp obavezati na strategiju koja znači mir, ili će dozvoliti svojim evropskim ‘saveznicima’ da uvuku SAD u još dublji sukob“, nastavlja pakistanski politički analitičar.
Pitanje je, zapravo, veoma jednostavno: želi li Amerika mir ili nastavak rata, koga je, doduše, sama pokrenula, u nadi da će tako slomiti Rusiju?
Putinova promjena scenarija
Uoči samita na Aljasci, Trampova taktika je bila predvidljiva: izvršiti pritisak na Moskvu, kako bi se postigao privremeni prekid vatre. Moskva je ovu ucjenu, što je takođe bilo predvidljivo, odbila.
Ako se neki pitaju kakav je o tome stav Vladimira Zelenskog i hunte u Kijevu, odgovor je da to nije bitno. Zelenski danas govori u ime kijevske hunte. Ali, samo privremeno. Važniji je stav Evrope, koja se, sve do sada, zalagala za nastavak rata i za „strateški poraz Rusije“.
Šta ukoliko se Evropska unija odluči da nastavi sa ratnom opcijom? „Prekidi vatre“, nastavlja Šeik, „obično nijesu rješenje“. Oni samo zamrzavaju konflikt, koji će, sa novom silinom, izbiti u neko drugo vrijeme. To su, primjećuje pakistanski analitičar, samo „politički sedativi“.
Zbog toga je ruski predsjednik Putin promijenio scenario i na Aljasci predložio bezbjednosni pakt, koji podrazumijeva garancije i SAD i Rusije, ograničenje širenja NATO-a i uvođenje demilitarizovane tampon zone, koja uključuje i Ukrajinu.
To su, uostalom, isti uslovi koje je Rusija postavila još u decembru 2021. godine. Da su SAD, pod administracijom Džozefa Bajdena, za njih tada imale sluha, ne bi ni došlo do rata u Ukrajini. To je još jedan znak da Moskva ne traži predah, primjećuje Šeik, već strukturno resetovanje.
„Strukturno resetovanje“ je promjena pravila igre.
Kako je na to reagovao Tramp?
U objavi na društvenim mrežama, Tramp je saopštio: „Sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom prošao je veoma dobro, kao i telefonski razgovor sa Zelenskim i raznim evropskim liderima, uključujući i generalnog sekretara NATO-a. Svi su odlučili da je najbolji način da se ide na mirovni sporazum, a ne samo na sporazum o prekidu vatre, koji često ne postiže rezultate.“
Šok za Evropljane
Ovo je bio šok za Evropljane, jer je pokazao da oni ne mogu da diktiraju uslove mira. Uslove mira diktira isključivo Moskva. Čak ne ni Vašington.
Sada Tramp stoji pred izborom: nakon što se saglasio sa Putinom, koji zahtijeva trajni mir, on se suočava sa snažnim otporom evropskih jastrebova, koji ne žele mir sa Rusijom, već produženje sukoba, po svaku cijenu.
Izbor pred kojim stoji Tramp je sada veoma jasan, zaključuje pakistanski analitičar, jer on može ili da posluša ratne huškače iz Brisela, ili Moskvu, koja zahtijeva sveobuhvatni mirovni sporazum.
Međutim, ukoliko Vašington odbije ruske uslove, to neće proći bez teških posljedica. Takav potez bi samo eskalirao tenzije sa Moskvom i podstakao Rusiju i njene saveznike, poput Kine, da ubrzaju stvaranje novog, alternativnog globalnog poretka.
Tramp se do sada već sukobio sa članicama BRIKS-a, poput Kine ili Indije. Ukoliko se Tramp odluči na eskalaciju, to bi istovremeno značilo rat na više frontova. Sa predvidljivim ishodom.
Trampov trenutak istine
Drugi put za Trampa je produbljivanje sukoba sa evropskim saveznicima. Ali, Tramp u tome već ima iskustva, kao što je pokazao „dogovor“ sa šeficom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, koja je, posle prijetnji carinskim ratom, prihvatila sve diktate iz Vašingtona.
Drugim riječima, ukoliko Brisel želi dugotrajni sukob sa Rusijom, neka sam trpi posljedice. Ali, u tom slučaju, režim u Kijevu će izgubiti teritorije. Pitanje je šta bi uopšte ostalo od Ukrajine.
To je, zaključuje Šeik, „Trampov trenutak istine“.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je na poslednjem samitu Severnoatlantske alijanse nazvao Trampa „taticom“. A „tatica“ mora da se sluša.
Crveni tepih pred Putinom
Politički analitičar Abas Hašemit zaključuje da je rusko-američki samit na Aljasci protekao u veoma hladnoj atmosferi. Jedno od pravila diplomatije je: „Prvo sporazum, onda šampanjac“.
Ali, Putin je dočekan sa crvenim tepihom i oba predsjednika su se dugo i srdačno rukovala.
Šta znači crveni tepih? Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je izjavila: „Zapadni mediji su u stanju koje se može nazvati ludilom, koje se graniči sa potpunim ludilom – tri godine su govorili o izolaciji Rusije, a danas su vidjeli crveni tepih sa kojim je dočekan ruski predsjednik.“
Crveni tepih za Putina u SAD je simbol pobjede u novom Otadžbinskom ratu, koju će, prije ili posle, morati da prizna i čitava Evropa.
