Srbija gradi kao nikada u istoriji, putevi najbolji u Evropi! Završeno 651 km, a niče još 434: Istorijski građevinski bum – nema stajanja, evo šta se sprema!

Srbija se nalazi usred jednog od najvećih infrastrukturnih investicionih ciklusa u svojoj istoriji. Prema podacima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, do sada je izgrađen 651 kilometar autoputeva i brzih puteva, dok se radovi trenutno izvode na još 434 kilometra.

Prema riječima ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandre Sofronijević, plan je da do kraja godine bude završeno dodatnih 115 kilometara novih saobraćajnica.

– Kada ste govorili i navodili kilometre, govorimo samo i isključivo o autoputevima i brzim putevima. U tu cifru, naravno, ne ulaze lokalni putevi. Svi ti planovi su vrlo realni i zasnovani su na saznanjima direktno, da kažem, s lica mjesta. Ja sam, recimo, prije nedjelju dana posjetila gradilište i obišla radove na izgradnji dionice Sremska Rača – Kuzmin.

Znate, kada odete na lice mjesta i uvjerite se, imate izvođača koji vam garantuje određene rokove, imate stručni nadzor koji to isto potvrđuje. Dakle, sve je vrlo realno. Čak smo odustali od jednog dijela Fruškogorskog koridora za ovu godinu, jer ne želimo da nam brzina bude prioritet, već kvalitet izvedenih radova i bezbjednost – kazala je ministarka i dodala:

– Prije dvije ili tri nedjelje, uoči Vidovdana, odnosno 27. juna, otvorili smo još jednu, pretposljednju dionicu na Moravskom koridoru. Ranije sam dosta putovala i, pošto ne letim, često sam se vozila autoputevima širom Evrope. Zaista, naši putevi su najbolji. Najbolji u Evropi, vjerujte. Sve što se radi, radi se veoma kvalitetno. To možda nekad dovede do produženja pojedinih rokova, ali su kvalitet i sigurnost na prvom mjestu, a potom i brzina. Naravno, ni brzinu ne smijemo zanemariti.

Dodala je da država, uprkos nepredviđenim situacijama, od izvođača zahtijeva da poštuju sve ugovorene rokove.

– Dešavaju se nepredviđene situacije. Aktivira se novo klizište koje ranije nije postojalo, ima takvih stvari, ali ono što ova država prije svega traži od izvođača radova jeste da poštuju ugovorene rokove – kaže ministarka.

Sajt na kojem će građani prijavljivati nedostatke na putevima

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić istakao je da želi da bude kreiran novi sajt na kojem će građani moći da prijavljuju nedostatke i rupe koje uoče na putevima.

– Naši autoputevi i brzi putevi veoma se dobro održavaju, ali održavanje je posebna kategorija u izgradnji i korišćenju puteva. Svake godine potrebno je oko 400 miliona eura za rehabilitaciju, popravke i održavanje, ali ni to nije dovoljno. Godišnje rehabilitujemo između 800 i 900 kilometara puteva, međutim, kako se mreža stalno širi, rastu i potrebe za održavanjem. Staro je pravilo – ako danas nešto ne uradite, sjutra će vas koštati više.

Naši autoputevi i brzi putevi su u odličnom stanju i predsjednik nije bez razloga rekao to što je rekao, zaista možemo ponuditi i nagradu. Međutim, stanje lokalnih puteva i državnih puteva nižeg reda nije svuda zadovoljavajuće i upravo zato nam je potrebno više novca, prije svega za lokalne puteve – kazala je ministarka.

Istakla je da su, kada se uporedi stanje u zemlji danas i prije deset godina, rezultati znatno bolji.

– Dovoljno je pogledati sliku prije i poslije – to govori sve. Kičmu naše putne mreže čine evropski koridori, ali ne zapostavljamo ni spojne puteve, jer su oni izuzetno važni. Koridor 10, koji se završava na granici sa Sjevernom Makedonijom, a počinje iza Subotice, ključni je koridor, ali smo izgradili i Miloš Veliki, kao i Moravski koridor koji povezuje Koridor 10 i Miloš Veliki i objedinjuje oko pola miliona stanovnika. To su fantastični rezultati i kada biste uporedili puteve od prije deset godina sa današnjim, sve bi bilo mnogo jasnije – rekla je ministarka.

Sofronijević je istakla da je pretposljednja dionica Moravskog koridora od velikog značaja.

– Pretposljednja dionica Moravskog koridora duga je 28,7 kilometara i povezuje Adrane i Preljinu, odnosno Kraljevo i Čačak. Zašto je toliko važna? Zato što ima izuzetno veliki intenzitet saobraćaja. Navešću podatak da je od 28. juna, kada je zvanično puštena u saobraćaj, njome prošlo više od 200.000 vozila. To pokazuje koliko je bilo važno povezati ovaj dio zemlje, ne samo zbog građana, već i zbog privrede – kazala je ministarka.

Svaka nova saobraćajnica znači novu investiciju

Govoreći o značaju izgradnje autoputeva za privredni razvoj Srbije, ministarka je istakla da svaka nova saobraćajnica donosi nove investicije i otvara mogućnosti za razvoj lokalnih zajednica.

– Gdje god dođe put, odmah se razvijaju industrijske zone i logistički parkovi. Ne zaboravimo Moravski koridor. Na području kroz koje prolazi nalazi se više od 20.000 malih i srednjih preduzeća i to je za njih fantastična prilika za razvoj, ali i za nove investicije. Znate šta prvo pita svaki investitor kada dođe? Koliko je udaljen autoput? Da li u blizini postoji željeznička pruga? Infrastruktura je srce svake države. Razvoj infrastrukture automatski znači i razvoj države – kazala je ona.

Govoreći o Moravskom koridoru, ministarka je naglasila da nije riječ samo o najširem autoputu u Srbiji, već o jednom od najsavremenijih infrastrukturnih projekata.

– Moravski koridor nije samo najširi autoput u Srbiji. Bio je izuzetno zahtjevan za izgradnju, ali prolazi kroz predivne krajeve Srbije. To nije samo put, već kompleksan sistem. Paralelno sa izgradnjom autoputa postavljeni su optički kablovi, uvedena nova signalizacija i omogućeno direktno povezivanje sa portalima koji u realnom vremenu obavještavaju vozače o eventualnim nezgodama ili kvarovima na putu. Time je bezbjednost značajno povećana.

Čak postoji i komunikacija sa pametnim automobilima.

Ministarka je istakla da je izgradnja Moravskog koridora podrazumijevala i obimne radove na zaštiti od poplava.

– Izvršena je regulacija korita Zapadne Morave, ukupno oko 60 kilometara hidrotehničkih radova. Najviše obaloutvrda urađeno je na području Kruševca i opštine Trstenik, 13, odnosno 10 kilometara, upravo zato što Morava najčešće plavi u tom dijelu. Tim hidrotehničkim radovima u potpunosti smo zaštitili Moravski koridor, ali smo istovremeno značajno zaštitili i okolno, prije svega poljoprivredno zemljište od poplava – objasnila je ministarka i dodala:

– Nijedna odgovorna država ne može garantovati apsolutnu zaštitu od elementarnih nepogoda, ali može smanjiti rizik od njihovog nastanka. Zato nastojimo da svaki autoput ne bude samo izliveni asfalt, već kompleksan sistem koji će koristiti i građanima koji žive u njegovoj blizini.

Brza pruga Beograd – Budimpešta

Ministarka je govorila i o brzoj pruzi Beograd – Budimpešta, istakavši da je Srbija završila svoj dio posla i da se čeka završetak tehničkih procedura na mađarskoj strani.

– Naše je da se ne miješamo u unutrašnje stvari Mađarske, već da govorimo o onome za šta je odgovorna Srbija. Srbija je svoj dio pruge u potpunosti završila i spremna je za saobraćaj. Prema informacijama koje imam, kolege iz Infrastrukture željeznice Srbije i Srbija Voza u stalnoj su komunikaciji sa mađarskom stranom. Trenutno se završavaju završne provjere signalnih i bezbjednosnih sistema, jer Mađarska, za razliku od nas, na kraćoj dionici ima čak 97 ukrštanja u nivou, odnosno rampi koje obezbjeđuju prolazak vozova. Kod nas takvih ukrštanja nema – svi prelazi su denivelisani, preko mostova i nadvožnjaka.

– Naš voz Soko je 18. juna zajedno sa mađarskom stranom obavio prvu probnu vožnju od Kelebije do Ferencvaroša, predgrađa Budimpešte, i tom prilikom potvrđeno je da nema većih tehničkih problema. I naši vozovi Soko i mađarski Taurus vozovi dobili su potrebne sertifikate. Ostalo je još da se završi obuka mađarskih i naših mašinovođa, ali to su zaista sitna tehnička podešavanja.

Zakazan razgovor sa mađarskim ministrom

Dodala je da će uskoro biti održan sastanak sa mađarskim ministrom Davidom Vitezijem.

– U četvrtak sam preko Ministarstva vanjskih poslova dobila poziv mađarskog ministarstva da se sastanem sa ministrom Vitezijem i vjerujem da će upravo ovo biti jedna od glavnih tema razgovora. Kada obje strane budu spremne, zajednički ćemo odrediti zvaničan početak putničkog saobraćaja, dok teretni saobraćaj funkcioniše još od februara – kazala je.

Na kraju gostovanja ministarka je govorila i o velikim infrastrukturnim projektima koji se trenutno realizuju u Srbiji, s posebnim osvrtom na nove mostove koji se grade, među kojima je i impresivan most preko Dunava kod Novog Sada, za koji je istakla da će, zahvaljujući svojim karakteristikama i arhitektonskom rješenju, postati jedan od novih simbola grada.

(Kurir)