Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) Crne Gore nije se izjasnilo o statusu Gazmenda Abrašija, iako se za njegovo ime vežu afere Vlada Zdravka Krivokapića i dalje ga drži za počasnog konzula Crne Gore.
Abraši je vlasnik fabrike cigareta u Gnjilanu, koja je postala poznata u aferi „Kleopatra“, kada je otkriveno da je grupa kontroverznih biznismena namjeravala da tamo proizvodi bliskoistočne brendove cigareta.
Za Abrašija se vežu i drugi brojni sumnjivi poslovi. Kako je objavljeno u medijima, on je pod istragom tužilaštva u Prištini zbog sumnje u korupciju prilikom privatizacije hotela „Grand“. Još nema podataka da li je podnijet optužni predlog protiv Abrašija ili je oslobođen sumnji, iako je vijest o pokretanju istrage objavljena prije nekoliko godina. Navodno, Abraši je bio dio grupe koja je htjela da milionima evra podmiti više službenika da bi na tenderu dobili luksuzni hotel u Prištini. Abraši i druga lica obuhvaćena ovom istragom odbacili su te optužbe.
U isto vrijeme, Abraši je vlasnik fabrike cigareta u Gnjilanu, a oko ekonomskih pitanja savjetovao je i nekadašnjeg kosovskog premijera Ramuša Haradinaja, kojeg Srbija potražuje zbog ratnih zločina. Abraši je aktivan i kao političar.
Po Zakonu o vanjskim poslovima, karijerne diplomate moraju činiti 80 odsto šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava. Mada je ta zakonska norma uvedena da bi se profesionalizovala diplomatska služba, u praksi skoro da i nije poštovana. U ranijem periodu bilo je evidentno podređivanje diplomatije partijskoj i drugoj politici, uprkos brojnim upozorenjima političke javnosti i dijela civilnog sektora koji se studiozno bavi pitanjima vezanim za rad Ministarstva vanjskih poslova. Novo rukovodstvo MVP počelo je sa promjenama u diplomatskoj mreži, ali efekti tih koraka tek se očekuju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova do zaključenja ovog broja našeg lista nijesu odgovorili na pitanja da li je pokrenuta procedura za razrješenje kosovskog biznismena sa funkcije počasnog konzula, na koju je imenovan 2019. godine.
Iz MVP su ranije saopštili da u kontinuitetu prate rad svih počasnih konzula koji zastupaju interese Crne Gore u inostranstvu. Za počasnog konzula, po pravilu, postavlja se lice koje uživa ugled u državi prijema i želi da zastupa interese Crne Gore, pri čemu dužnost obavlja isključivo na volonterskoj osnovi. Ukoliko se utvrdi da neko od njih narušava ugled Crne Gore ili ne obavlja svoju dužnost u skladu sa instrukcijama ministra vanjskih poslova i Vlade Crne Gore, MVP pokreće sve potrebne procedure za njegov opoziv.
Prema Zakonu o vanjskim poslovima, počasnog konzula opoziva Vlada na predlog ministra vanjskih poslova, a odluku o otvaranju, zatvaranju ili privremenom zatvaranju diplomatsko-konzularnog predstavništa donosi Vlada, na predlog Ministarstva vanjskih poslova.
Mada iz MVP-a tvrde da preduzimaju sve potrebne korake u cilju dalje profesionalizacije diplomatsko-konzularne mreže, ali i mreže počasnih konzula, određena imenovanja iz ranijeg perioda i dalje izazivaju ozbiljnu pažnju. Na primjer, još se ne zna hoće li biti opozvan crnogorski počasni konzul u Napulju Frančesko Gala Trinkera. U pitanju je italijanski advokat koji je u „Duvanskoj aferi“ pred sudom u Bariju branio Stanka Caneta Subotića, kontroverznog biznismena koji je bio uključen u ozbiljne poslovne poduhvate u Crnoj Gori. Imenovanje Trinkere dio javnosti je i ranije oštro kritikovao.
