Informacije da se pojedinim državljanima Srbije zabranjuje ulazak u Crnu Goru otvorile su mnogo ozbiljnije pitanje od samih administrativnih rješenja: ko sastavlja te spiskove, po čijem nalogu se oni prave i da li iza svega stoji bezbjednosna procjena ili politička odluka?

Prema nezvaničnim informacijama koje kruže u političkim i bezbjednosnim krugovima, spekuliše se da se dio tih procedura vodi kroz resor kojim rukovodi Ervin Ibrahimović. Zvanične potvrde za sada nema, ali upravo zato javnost mora dobiti precizan odgovor – koja institucija predlaže zabrane, ko ih potpisuje i na osnovu kojih kriterijuma se srpskim državljanima onemogućava ulazak u Crnu Goru.

Posebno je osjetljivo pitanje da li Podgorica ove odluke donosi samostalno ili pod uticajem spoljnog pritiska. U tom kontekstu sve češće se otvara i pitanje uloge Hrvatske, naročito nakon sve vidljivijeg uslovljavanja Crne Gore na evropskom putu i otvorenih poruka koje iz Zagreba stižu prema Podgorici.

Ako se pokaže da zabrane nijesu zasnovane na jasnim bezbjednosnim razlozima, već na političkim procjenama, onda se otvara sumnja da državne institucije postaju instrument za slanje poruka Beogradu i za dodatno zaoštravanje odnosa Srbije i Crne Gore.

Zato nadležni moraju odgovoriti na nekoliko pitanja: ko je napravio spiskove, ko ih je odobrio, da li je Vlada upoznata sa svim imenima, da li su bezbjednosne službe dale pisana mišljenja i da li je bilo konsultacija sa stranim centrima moći.

Dok institucije ćute, sumnje rastu.

Jer spiskovi zabrana nikada nijesu samo administrativni dokumenti. Oni su politička poruka.

Sada je najvažnije pitanje – ko je tu poruku napisao i kome je zaista namijenjena?

Tagovi