Planom „Evropa sad“ ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića predviđeno je uvođenje novih akciza i povećanje postojećih na takozvane štetne proizvode izazvaće od 1. januara poskupljenje cijena duvanskih proizvoda, slatkiša, dijela alkoholnih pića, sajdera , gaziranih pića, vode za zaslađivačima, kao i proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu.
Ukoliko se usvoji ovaj plan u Skupštini, prema proračunima trgovaca i stručnjaka, cijena paklice cigareta bi poskupjela od 28 do 37 centi, kilogram slatkiša 60 centi, dok bi pivo bilo skuplje od sedam do 12 centi. Međutim, postoji mogućnost da cijena ovih proizvoda poskupi još više ukoliko trgovci i ugostitelji povećaju svoje marže.
Spajićevim planom po prvi put se uvode akcize na voćne sokove sa udjelom alkohola i negaziranu i mineralnu vodu sa zaslađivačem.
Na voćne sokove sa udjelom alkohola-sajdere uvodi se akciza od 30 evra po hektolitru, zbog čega bi ovi proizvodi trebalo biti skuplji za 36 centi. I to nije sve, predlogom plana predviđeno je da se akciza na ove proizvodi od 1. januara 2023. godine poveća na 40 centi po litru.
Akciza na negaziranu i mineralnu vodu sa zaslađivačima od 15 centi po litru,usloviće poskupljenje ovih napitaka od 18 centi. Predlogom se predviđa i da se ova akciza poveća na 25 centi po litru od 1. januara 2023.
Na gaziranu i negaziranu vodu sa zaslađivačima (Coca-Cola, Pepsi), već postoji akciza od 25 centi po litru, a ovim predlogom se predviđa njeno povećanje na 30 centi od Nove godine, što bi značilo povećanje od šest centi po litru. Planom je predviđeno da se akciza poveća na 35 centi od 1. januara 2023.
Kada se sve sabere i oduzme, Spajićev plan dodatno udara na budžet građana Crne Gore, što neće moći da nadoknadi ni povećanje plata i minimalne zarade o čime se resorni ministar hvali u poslednje vrijeme.
Povećanje zarada će se obezvrijediti ovim poskupljenjima tzv. štetnih proizvoda od čijih akciza bi država u narednoj godini inkasirala 22,5 miliona evra. Ako se ovome doda to da su cijene naftnih derivata na astronomskom nivou, te da su energenti u Evropi takođe dosegli rekordne cijene, i da će te činjenice takođe usloviti u narednom periodu poskupljenje osnovnih životnih namirnica, građani Crne Gore nažalost neće osjetiti nikakve benefite od ovog „Maršalovog plana“.
Zbog toga bi poslanici u Skupštini Crne Gore trebalo dva puta da razmisle prije negoli glasaju za ovaj predlog ministra Spajića, ako im ga on uopšte i preda na razmatranje. Ekonomska sigurnost građana mopa biti u prvom planu prilikom donošenja ovako krucijalnih planova, a čini se da ćemo svakim danom otkrivati koliko će nas skupo koštati Spajićev entuzijastični Maršalov plan ukoliko bude usvojen.
