Spajić: Štedjeće država, a ne građani, kritike parlamentarne većine su signal demokratizacije društva

Nije fer da se mjere štednje u kriznim vremenima prelome preko leđa zaposlenih i penzionera ukoliko postoji prostor za uštede na nekom drugom mjestu. Uspjeli smo da u odnosu na 2020, smanjimo javnu potrošnju za 170 miliona evra, pritom ne smanjujući plate, penzije, socijalnu zaštitu i kapitalni dio budžeta, poručio je za NIN ministar finasija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

Poručio je da iako je težak posao pred njim, te da se nije pokajao što se vratio u Crnu Goru.

„Ovdje se sada lome koplja oko toga kako će zemlja izgledati u narednim decenijama, i zbog toga se u kabinetu radi na nivou i brzinom na koji su navikli analitičari Goldman Saksa. Čast mi je što mogu dati puni doprinos borbi za bolju, pravedniju i bogatiju Crnu Goru. Mislim da ljudi prepoznaju tu čistu namjeru i da time pokrećemo talas povratka, i našeg intelektualnog potencijala iz inostranstva, i ovog uspavanog domaćeg“, ističe Spajić za NIN i navodi da je tokom karijere na svakom poslu, dobro plaćenom ili ne, davao 100 odsto sebe. Ipak, kaže da mu je najveća satisfakcija što radi na izgradnji bolje Crne Gore, a to je nešto što nikakav novac ne može platiti.

Spajić je naglasio da će budžet za ovu godinu  biti predat Skupštini u skladu sa ustavnim rokom, do 31. marta.

„Vlada pokazuje odgovornost prema građanima time što je odlučila da prvi put imamo punu primjenu programskog budžeta nasuprot dosadašnjoj praksi linijskog, koji više skriva nego što otkriva. Za dvije sedmice je bilo fizički nemoguće predložiti budžet na osnovu nacrta prethodne administracije i da uz to zadovolji sve naše standarde, znatno veću transparentnost i usmjeravanje sredstava na esencijalne, a ne na trivijalne, nepotrebne stvari, što će dovesti i do značajnih ušteda“, kazao je Spajić.

Objasnio je da je Vlada je formirana kada su se, metaforički rečeno, udružila tri jaka neprijatelja: „za prvog neprijatelja imali smo alarmantno stanje naslijeđeno u državnoj kasi; drugi je bilo evidentno teško stanje u privredi Crne Gore, koja je bukvalno bila na respiratoru – kao posljedica nesavjesnog vođenja države u jeku sezone 2020, kada je žrtvovana ekonomija zemlje zarad jeftinih po litičkih poena, zatvarajući granice sa susjedima.

„Naročito je bilo bolno i nepotrebno zatvaranje granica prema Srbiji, zbog čega su 2020. turistički prihodi bili na devet puta manjem nivou nego 2019. Treći, globalni, neprijatelj je pandemija virusa korona, koja i dalje bukti širom Evrope. Kada je pristigao novac od obveznice, na glavnom računu državnog trezora i depozitima je bilo oko 60 miliona eura. Dakle, novca u državnoj kasi je bilo toliko da bismo ubrzo po preuzimanju funkcija bankrotirali, linearno smanjivali plate po 30 odsto, uzimali jako nepovoljne kredite, posezali za masovnim otpuštanjima i kašnjenjima sa isplatama. To se nije desilo. Uprkos svim tim problemima i percipirano visokom riziku zemlje koji svjedoči jako loš kreditni rejting, mi smo uspjeli da obezbijedimo likvidnost javnih finansija, po najkonkurentnijim uslovima za države sa B kreditnim rejtingom“, naglasio je ministar.

Spajić je istakao da su svi dokumenti potpuno javni i dostupni svima na uvid, zbog čega se zaduženje ne može ni po kom osnovu okarakterisati kao tajno.

„Potpunu dokumentaciju smo već više puta dostavili i Skupštini i NVO sektoru. Nije nemoguće da pojedinci projektuju šta bi oni pokušali da su na mom mjestu, ali u javnim obveznicama izdatim na Londonskoj berzi šansa za korupciju je praktično nula. To nije bitno samo za ovu, nego i za sve buduće vlade koje će biti pod pritiskom da se finansiraju na isti način, a ne uz pomoć privatnih dilova“, rekao je on.

Spajić je istakao da je  planirano smanjenje javne potrošnje od čitavih 170 miliona evra, ili za osam odsto, još je jedan revolucionaran uspjeh ove vlade.

„Standard and Poors, ne znajući naše budžetske planove za 2021, u najnovijem izvještaju je predviđao da će nam trebati tri godine da dostignemo taj nivo fiskalne konsolidacije. Mi planiramo da to postignemo već u ovoj godini. Ovo je skoro neviđeno u svijetu javnih finansija, a uz to nismo ni takli izdatke za plate i penzije“, dodao je on.

Spajić je istakao da su zatekli udio duga u BDP-u od 88,6 odsto.

„Izmjene Zakona o budžetu iz 2020. su nam ostavile mogućnost da se dodatno zadužimo, ne definišući gornju granicu duga, što smo iskoristili da izdamo 750 miliona evra obveznica na međunarodnom tržištu. Time je bruto javni dug nominalno povećan na oko 104 odsto BDP-a, ali se procjenjuje da će neto javni dug za 2021. biti oko 85 odsto. Iako su potrebe za finansiranjem bile 520 miliona za ovu godinu, ostatak od 230 miliona će biti korišćen za prijevremenu otplatu skupih, netransparentnih kredita iz ranijeg perioda, kao i za rezervu ukoliko se kovid kriza pogorša“, kazao je on.

Ovdje se sada lome koplja oko toga kako će zemlja izgledati u narednim decenijama.Ljudi prepoznaju našu čistu namjeru i time pokrećemo talas povratka intelektualnog potencijala.Najveća satisfakcija je što radim na izgradnji bolje CG,a to je nešto što nikakav novac ne može platiti pic.twitter.com/r1cruZ5WdV

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) March 11, 2021

Štedjeće će država, a  ne građani

Predviđa se štednja u 2021, ali štedjeće država, a ne građani, istakao je on.

„Ta štednja će, uz rast privrede, vratiti javni dug na nivo prije krize već u 2022. Istovremeno, plan je da u srednjem roku javne finansije ostvare blagi suficit daljim povećanjem efikasnosti javne potrošnje i reformama poreske politike, što bi uz dalji rast BDP-a u srednjem roku trebalo da vrati nivo javnog duga u mastrihtski okvir“, naveo je Spajić.

Prema njegovim riječima, odgovornim budžetiranjem pokazali su da prostora za uštede ima, i u skladu sa tim predložićemo budžet za 2021.

„Međutim, od momenta usvajanja budžeta, akcenat će biti na smanjivanju glomazne administracije, rješavanja nagomilanih problema državnih preduzeća, podsticanje zapošljavanja u privatnom sektoru… Srbija je inače uradila odličan posao fiskalne konsolidacije koji je rezultirao smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, što su prepoznali MMF, druge međunarodne institucije, agencije za kreditni rejting, ali i tržište koje finansira dug Srbije po jako niskim stopama prinosa“, rekao je on.

Spajić je naglasio da, iako za Crnu Goru nije bilo uobičajeno da Vladu kritikuju iz partija vladajuće većine, njemu lično to predstavlja signal demokratizacije društva i to doživljava kao odraz sistema kontrole i ravnoteže.

„Ne znam zašto bi se svi morali slagati u svemu, jer se ukrštanjem mišljenja dolazi do najboljih rješenja. Crna Gora je trideset godina vođena na način da je odluke donosio uzak krug ljudi, demokratije nije bilo ni u DPS-u, a kamoli u državi. Vlada je preslišavala Skupštinu, a jedan lider sve njih. Sad kad je kasa puna, a u sistemu odlučivanja istinska Vlada je formirana kada su se, metaforički rečeno, udružila tri jaka neprijatelja: alarmantno stanje u državnoj kasi, teško stanje u privredi Crne Gore, koja je bukvalno bila na respiratoru i pandemija virusa korona, koja i dalje bukti širom Evrope- demokratija – dešava se prava rapsodija ideja i slobode mišljenja. Ako bi se taj iskazani intelektualni potencijal pretvorio u neku kinetičku akciju, neka konkretna djela sa mjerljivim rezultatima za poboljšanje ekonomije, pravde itd. – to bi za državu bio još bolji ishod“, naglasio je Spajić.

Kako je istakao, auto-put prema Srbiji kao i svaki infrastrukturni projekat neće moći više da bude odobren bez detaljne analize.

„Mislimo da nema potrebe da ti projekti budu zaustavljeni, jer postoje razni načini finansiranja koji će biti primjereniji“, dodao je on.

Majbah

Spajić je istakao da jednoj osiromašenoj ekonomiji poput crnogorske, zaista ne pristaju najluksuzniji automobili za nosioce najvažnijih funkcija – ti automobili su 200 puta skuplji od prosječnog automobila u Crnoj Gori.

„To nepotrebno šteti, ne samo budžetu, već i imidžu naše zemlje, koja želi da bude dio evropskog sistema vrijednosti, a ne da se identifikuje kao društvo autoritarnih ili oligarhijskih struktura. Jednostavno nema potrebe za takvim bahaćenjem, posebno dok je zemlja u krizi u kakvoj je sad, te je to samo racionalna odluka na osnovu vrijednosti koje ova vlada baštini. Populizam predstavljaju aktivnosti koje nisu održive na dugi rok, a ovakve i slične akcije su njegova sušta suprotnost“, naglasio je on.

Objasnio je i da će resorno ministarstvo i Vlada će u narednom periodu predano raditi na rješavanju pitanja socijalne zaštite i pružanja podrške porodicama.

„Trenutno sprovodimo temeljnu analizu sistema, nakon čega ćemo početi reforme. Naš cilj je da pomoć stigne do onih kojima je zaista potrebna i da se državni resursi više ne zloupotrebljavaju u partijske svrhe. Predsjednik Vlade je, u svom ekspozeu, najavio da će 2021. biti godina socijalne pravde i to je pravac u kom idemo. Izdavanja za socijalna davanja i penzije će ove godine, uprkos krizi, biti čak i nešto veća. Takođe, vrlo brzo planiramo uvođenje Direkcije za socijalnu pravdu, koja bi centralizovala sva socijalna davanja za neklasifikovane slučajeve, kao što su teške bolesti, operacije u inostranstvu koje Fond za zdravstvo ne pokriva, stipendije za talentovanu djecu“, poručio je on.

Borba protiv sive ekonomije

Spajić je napomenuo, da ako je i bilo „zaštićenih vrsta“ – a svi su izgledi da ih je bilo mnogo više nego što nejaka ekonomija Crne Gore može da izdrži – ova vlada ima zadatak da stvori jednake uslove za sve – nema privilegovanih.

„Borba protiv sive ekonomije predstavlja jedan od ključnih prioriteta Vlade i od njega nećemo odustati dok god ti isti zakoni ne budu važili za sve ljude podjednako“, poručio je on.

Izbori u Nikšiću

Spajić je podsjetio da je u  Crnoj Gori u avgustu prošle godine došlo do istorijskih promjena, kada je nakon 30 godina nepotizma, diletantizma i partijske države došlo do pada jednog takvog režima na centralnom nivou.

„Predstojeći izbori u Nikšiću su prvi od tada i potpuno je očekivano da izazivaju veliku pažnju u društvu. Takođe, očekivano je i da bivša vlast, predvođena DPS-om, pokušava na sve načine da podigne tenzije među biračkim tijelom, naročito imajući u vidu da će, po svim anketama, na izborima doživjeti ubjedljiv poraz, a time će Vlada, u rješavanju nagomilanih problema, za partnera imati, nadam se, mnogo kompetentniju lokalnu vlast. Osim toga, ne vidim na koji način bi lokalni izbori u bilo kojoj opštini, pa i u Nikšiću, mogli uticati na sudbinu Vlade“, dodao je on.