Slučaj Telekom: Pitanje je od koga će država da se naplati

Poslije dvije decenije od početka afere „Telekom“ i nedavne zastare tog slučaja, vlast pokušava da ga ponovo pokrene.

Naime, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije predložio je Vladi da zaduži Zaštitnicu imovinsko-pravnih interesa da preuzme krivično gonjenje u tom predmetu jer smatraju da je država ovdje direktno oštećena.

No, pitanje je da li je to moguće i na koji način?

Prema Zakoniku o krivičnom postupku, na koji se poziva Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, država može da preuzme krivično gonjenje u slučajevima kada je direktno oštećena, koristeći institut subsidijarnog tužioca.

Advokati, međutim, ukazuju da u slučaju „Telekom“ to nije moguće zbog zastare.

„Oštećeni kao susbsisdiarni tužilac može da preuzme gonjenje, ali ovdje je ključna pepreka u tome što je protekao rok potreban za zastarjelost krivičnog gonjenja I neće se dobiti ništa osim što će se eventualno na sudu izdejstvovati još jedna odluka koja će glasiti I biti ista kao i ova odluka tužilaštva“, istakao je Veselin Radulović, advokat.

Zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa Bojana Ćirović kazala je Televiziji Vijesti da još nije dobila bilo kakav zahtjev od Savjeta ili Vlade u vezi sa eventualnim nastavkom gonjenja u predmetu Telekom.

U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) kažu da im predlog tijela kojim rukovodi Momo Koprivica iz Demokratske Crne Gore liči na politički pamflet ograničenog dometa.

„Obzirom na to da nemamo identitifikovane i pravosnažno osuđene krivce za slučaj ‘Telekom’, makar u Crnoj Gori i sa strane crnogorskh građana pitanje je od koga će država Crna Gora zapravo da se naplati. Iako joj krivični zakonik to omogućava da taj proces pokrene, da li ćemo imati opet nešto što je proces radi forme ili ćemo zapravo imati stvarno mogućnost da se Crna Gora naplati i od koga zapravo?, rekao je Dejan Milovac, direktor MANS-a, prenose „Vijesti“.

Nakon zastare i prethodnog odbacivanja krivične prijave MANS protiv bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, njegove sestre Ane i više drugih osumnjičenih osoba, okončana je dvocenijska saga o mogućoj korupciji u privatizaciji „Telekoma“, za koju su američki organi utvrdili da je plaćeno preko sedam miliona eura mita preko lažnih ugovora, povezanih i sa „sestrom tadašnjeg najvišeg zvaničnika Vlade“.