Ozbiljna rasprava o mjerama podrške ne počinje pitanjem kome se one politički dopadaju, već da li su fiskalno održive i uklopljene u budžetski okvir, sve ostalo je pamflet, ne ekonomija, kaže prvi potpredsjednik Vlade.
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je juče da novi paket ekonomsko-socijalnih mjera vrijedan skoro 600 miliona evra ima cilj da ublaži posljedice energetske krize i rasta troškova života kroz jednokratnu finansijsku podršku, uz očuvanje socijalne stabilnosti i podršku domaćoj potrošnji.
„Tvrdnja da je najavljeni paket ‘predizborna podjela novca’ zanemaruje suštinu programa, da je riječ o ciljanoj i progresivnoj podršci”, naveo je Mali u reakciji objavljenoj na Fejsbuku na tekst Milana Ćulibrka „Predizborni paket pomoći”.
Kako ističe Mali, za razliku od ranijih univerzalnih mjera, ovdje je primijenjen princip progresivnosti, odnosno najveću podršku dobijaju oni sa najnižim primanjima, dok se iznos pomoći smanjuje sa rastom penzije.
Mali dodaje da pored jednokratne finansijske pomoći paket obuhvata i mjere koje direktno smanjuju redovne životne troškove građana, poput produžetka statusa energetski ugroženog kupca i podrške za niže troškove liječenja.
„To nijesu mjere luksuza već mjere za struju, gas, ljekove i osnovnu potrošnju. Dakle, nije riječ o kupovini raspoloženja, već o ublažavanju pritiska na kućne budžete u uslovima povišenih cijena energenata i troškova života”, istakao je Mali.
Ministar je naveo da ta mjera ima i ekonomski efekat, odnosno podržava domaću tražnju, trgovinu i usluge, uz ograničen pritisak na uvoz.
Kako je istakao, to je u uslovima usporene i neizvjesne međunarodne konjunkture dodatni stabilizacioni mehanizam.
„Nema tu ničeg predizbornog. To se zove briga o ljudima. Potrudite se malo više da to razumijete”, poručio je Mali.
Prema njegovim riječima, odgovorna država koja pomaže i podržava svoje građane izgleda je „trn u oku” raznima, a ovih dana svjedoci smo „besomučnih naklapanja i nazovianaliza raznih novinara, kvazieksperata, propalih političara”.
Kako navodi Mali, svima im smeta isto – briga o građanima, odgovorna država koja ozbiljno vodi svoju ekonomsku politiku, ima stabilne javne finansije i pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Za tekst Milana Ćulibrka Mali je naveo da miješa političku kvalifikaciju sa fiskalnom analizom.
„Ozbiljna rasprava o mjerama podrške ne počinje pitanjem kome se one politički dopadaju, već pitanjem da li su fiskalno održive i uklopljene u budžetski okvir. Sve ostalo je pamflet, ne ekonomija”, naglasio je Mali.
Kako je ukazao, kada se govori o penzijama i platama, metodologija se ne bira prema tome šta te godine ili tog mjeseca bolje odgovara tezi i ne može se čas uzimati april, čas godišnji prosjek, čas nominalni, čas realni rast, čas dinar, čas evro – u zavisnosti od toga šta tog trenutka bolje podržava unaprijed zadati naslov teksta.
„Ozbiljna analiza posmatra cio period: krize, šokove i na kraju održivost sistema u cjelini, a ne izolovan mjesec. Posebno je zanimljivo to što se stabilan kurs opet predstavlja kao problem, pa čak i kao trik vlasti. Građani vrlo dobro pamte Šoškićevo vrijeme i šta znači nestabilan kurs: neizvjesne rate kredita, skuplji uvoz, brži prenos inflacije na cijene. Stabilan kurs nije manipulacija, to je jedan od preduslova predvidivosti koje privreda i domaćinstva imaju u nestabilnom okruženju”, naveo je Mali.
Istakao je da je na pokušaje da se ospore paketi pomoći i podrške različitim kategorijama građana Srbije već navikao jer su, kako navodi, „nezaobilazna tema u Šolakovim i Đilasovim medijima”.
„Njima, koji su opljačkali Srbiju i gledaju samo vlastite interese, pomoć nije potrebna, a briga o ljudima kao kategorija ne postoji. S druge strane, ponoviću to koliko god puta bude potrebno, za nas je briga o ljudima apsolutni prioritet i politika kojom se rukovodimo već godinama”, naglasio je ministar finansija.
Navodeći da su penzioneri, koji su imali najviše razumijevanja za mjere sprovedene kako bi se spasla srpska ekonomija, dobili novu pomoć države, Mali je podsjetio da je od početka pandemije, odnosno od 2020. godine, isplaćeno oko 650 evra jednokratne pomoći svakom penzioneru.
(POLITIKA)
