Šćekić: Nećemo u koaliciju sa onima koje vode strah i sujeta – bivšim ZBCG, DPS-om i SNP-om

Jedino je sigurno da Pokret narodnog povjerenja neće praviti koalicije sa onima koji su vođeni strahom i sujetom, ali i zbog dijametralno suprotnog pristupa politici i građanima Crne Gore, a to su nekadašnja koalicija Za budućnost Crne Gore, Demokratska partija socijalista i Socijalistička narodna partija. To je, u intervjuu za Pobjedu, kazao Dragoslav Šćekić, lider tog novoosnovanog političkog subjekta i nedavno razriješeni ministar sporta i mladih u Vladi Crne Gore. Takođe je najavio da će nakon praznika razgovarati sa potencijalnim partnerima, a da trenutno najtešnje sarađuju sa Pokretom Evropa sad (PES).

“Smatram da je na crnogorskoj političkoj sceni danas mnogo više negativnog, što se može vidjeti kroz neiskrenost i licemjerstvo koje sprovodi jedan dio političkih subjekata, kako iz vlasti tako i iz opozicije”, ukazao je on.

Odluku da više ne bude dio kabineta premijera Milojka Spajića vidi kao „plod političke ucjene subjekata koji su se pozvali na koalicioni Sporazum o formiranju vlasti“, a koji su, dodaje, i sami u kontinuitetu kršili taj dokument.

“Svi mi koji smo u izvršnoj vlasti moramo shvatiti da su, bez obzira na kojem nivou odgovornosti bili, institucije sistema servis građana i da smo tu da rješavamo probleme, a ne da ih proizvodimo i zloupotrebljavamo svoje uloge”, dodao je on.

Smatra da je PNP „politički subjekt na koji građani Crne Gore već duže vrijeme čekaju“, prevashodno jer je „urušeno povjerenje naroda u političare i institucije sistema“.

“Crnoj Gori su potrebne istinske promjene i iskreni političari, koji su u ograničenom broju na političkoj sceni. To nam daje za pravo da možemo samostalno izaći na izbore i ostvariti rezultat koji će nas učvrstiti u budućoj Vladi, kako bismo mogli sa ostalim subjektima rješavati probleme građana i unapređivati sistem”, naglasio je Šćekić.

Za razliku od većine kolega na političkoj sceni, on se glasno zalaže za otvorene liste, te smatra da su one odavno potrebne Crnoj Gori.

“Jer su mnogi nevrijedni beskrupuloznim ponašanjem eliminisali one kojima građani i članovi istinski vjeruju i smatraju da bi ih najbolje zastupali u lokalnim i državnim parlamentima ili institucijama sistema”, dodao je.

Šćekić rado govori o Beranama, rodnom gradu za čiji se prosperitet uvijek zalaže. Smatra da je hvale vrijedan rad aktuelnog predsjednika opštine Đola Lutovca (PES) koji „pokazuje odgovoran odnos kada je u pitanju saradnja sa Vladom i želju da se što više projekata realizuje u korist građana Berana“. Takođe je ukazao da određenim političkim snagama „pripada mnogo više vlasti nego što je realno stanje na terenu“.

“Najava ulaganja Mohameda Alabara u području Jelovice je izuzetno značajan momenat koji može otvoriti novu stranicu razvoja Berana i vjerujem da će ta komunikacija imati svoj epilog u evidentnim investicijama”, zaključuje Šćekić.

Da li vidite kao opravdanu odluku premijera Milojka Spajića da više ne budete dio njegovog kabineta kao ministar sporta i mladih, pošto više nijeste član SNP, kome je taj resor pripao prilikom raspodjele unutar vladajuće većine?

ŠĆEKIĆ: Odluka je plod političke ucjene subjekata koji su se pozvali na koalicioni Sporazum o formiranju vlasti, koji su i sami u kontinuitetu kršili, jer se isti ne odnosi isključivo na kadrovska rješenja. Jasan i precizan odgovor na ovo pitanje dao je ministar Milan Butorović u obrazloženju u državnom parlamentu, što je i u potpunosti bilo razumljivo građanima Crne Gore.

Bili ste ministar zdravlja u prethodnom i ministar sporta i mladih u aktuelnom sastavu Vlade. Što smatrate najzahtjevnijim zadacima koje ste obavljali na tim funkcijama?

ŠĆEKIĆ: Prije svega, svi mi koji smo u izvršnoj vlasti moramo shvatiti da su, bez obzira na kojem nivou odgovornosti bili, institucije sistema servis građana i da smo tu da rješavamo probleme, a ne da ih proizvodimo i da zloupotrebljavamo svoje uloge. Na taj način jedan dio neodgovornih pojedinaca ili grupa obesmišljava sve pokušaje normalnog funkcionisanja sistema u pravcu stvaranja boljeg ambijenta za normalan i kvalitetniji život građana.

U tom pravcu je bilo izazovno mijenjati loše navike i boriti se sa lošim namjerama, ispravljati iskrivljenu zaostavštinu koja traje više decenija – posebno kada je u pitanju zdravstveni sistem, ali i kada je u pitanju odnos prema sportu i mladima, koji se ogleda u neshvatanju realnih potreba i brige.

Da li smatrate da Vaš PNP može učestvovati na narednim izborima ravnopravno s ostalim partijskim organizacijama, ili ćete svoja prva mjesta među odbornicima i poslanicima tražiti kroz koalicije? Koje stranke ili političare vidite kao potencijalne partnere?

ŠĆEKIĆ: Pokret narodnog povjerenja je politički subjekt na koji građani Crne Gore već duže vrijeme čekaju, jer je urušeno povjerenje naroda u političare i institucije sistema. Crnoj Gori su potrebne istinske promjene i iskreni političari, koji su u ograničenom broju na političkoj sceni. Potrebni su subjekti koji će se iskreno boriti i brinuti o svakom građaninu Crne Gore, a PNP će to zasigurno pokazati. Članovi Pokreta su svoj odnos i odgovornost pokazali upravo na povjerenim poslovima i funkcijama koje su obavljali ili koje i dalje obavljaju. Zato je naš prostor ogroman i smatram, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju da PNP već sada ima ozbiljan uspon i zagarantovan parlamentarni status, ali i mnogo više od toga. To nam daje za pravo da možemo samostalno izaći na izbore i ostvariti rezultat koji će nas učvrstiti u budućoj Vladi, kako bismo mogli sa ostalim subjektima rješavati probleme građana i unapređivati sistem.

Jedino je sigurno da nećemo praviti koalicije sa onima koji su vođeni strahom i sujetom, ali i zbog dijametralno suprotnog pristupa politici i građanima Crne Gore, a to su: bivši ZBCG, DPS, SNP… Nakon praznika biće obavljeni određeni razgovori u vezi sa potencijalnim partnerstvima. U ovom trenutku, najbliži oblik saradnje ostvaren je sa PES-om, dok će se dalji razvoj situacije definisati kroz komunikaciju koja će se odvijati u narednom periodu. Želim podsjetiti da formalno pravno postojimo svega dva mjeseca i da smo formirali opštinske odbore u Beranama i Herceg Novom, u toku je formiranje Odbora Glavnog grada. Ističem da već imamo odbornike u Beranama, Bijelom Polju, Plavu, Mojkovcu, Pljevljima, Danilovgradu i Zeti, od čega smo u pet opština dio lokalne vlasti. Ljudi širom Crne Gore se sami javljaju i pružaju podršku, neki su već stvorili povjerenje u nas, a neki polako stvaraju. Sve je to pokazatelj našeg ispravnog političkog puta i garancija velikog uspjeha.

Što vidite kao ključne probleme, a što kao pozitivne strane crnogorske političke scene danas? Da li smatrate ispravnom odluku pojedinih partija (Prava CG, Radnička partija) da se „utope“ u veću vladajuću stranku, Novu srpsku demokratiju?

ŠĆEKIĆ: Moram saopštiti da smatram da je mnogo više negativnog, što se može vidjeti kroz neiskrenost i licemjerstvo koje sprovodi jedan dio političkih subjekata, kako iz vlasti tako i iz opozicije, ali i prema namjerama Vlade da Crna Gora postigne odgovarajući nivo političke stabilnosti, popravi standard građana, uspostavi pravnu funkcionalnost države i ispuni obaveze na putu prema EU.

Što se tiče ispravnosti odluke pomenutih političkih subjekata da se „utope“ u NSD, to ne bih komentarisao, jer je to stvar njihovog izbora. Nijesu jedini koji su krenuli u tom pravcu, jer se još neki odavno kandiduju.

Kakav je Vaš stav prema otvorenim listama?

ŠĆEKIĆ: Jasan, potpuno za. Odavno su potrebne otvorene liste, jer su mnogi nevrijedni beskrupuloznim ponašanjem eliminisali one kojima građani i članovi istinski vjeruju i smatraju da bi ih najbolje zastupali u lokalnim i državnim parlamentima ili institucijama sistema. Potvrda mog mišljenja su upravo pojedinci koji nemaju podršku u sredinama iz kojih dolaze, ali su preuzeli poslaničke ili ministarske funkcije.

Situacija u opštini Berane konačno više nije u fokusu zbog loših političkih kompromisa. Kako ocjenjujete njen rad u aktuelnom sazivu?

ŠĆEKIĆ: Kada je u pitanju lokalna vlast u Beranama, ima određeni nivo stabilnosti. Predsjednik opštine Đole Lutovac dosta radi na održavanju te stabilnosti, ali i na realizaciji zatečenih projekata. Pokazuje odgovoran odnos kada je u pitanju saradnja sa Vladom i želju da se što više projekata realizuje u korist građana Berana.

Smatram i da nekim subjektima pripada mnogo više vlasti nego što je realno stanje na terenu, ali i da ne odgovaraju na kvalitetan način potrebama građana.

Što bi za Berane značila ulaganja Mohameda Alabara, svjetski poznatog investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata? Opštinsko rukovodstvo ponudilo je za tu namjenu područje Jelovice, ali smatraju da bi svako ulaganje bilo značajno.

ŠĆEKIĆ: To je izuzetno značajan momenat koji može otvoriti novu stranicu razvoja Berana i vjerujem da će ta komunikacija imati svoj epilog u evidentnim investicijama.

Iskoristio bih ovu priliku da svi razmislimo o zaboravljenom projektu Ski-centra „Bogićevica“, koji je na osnovu svih analiza nekada tretiran kao najznačajniji i najodrživiji. Ovaj predio ima mogućnosti da bude održiv i atraktivan za cijelu Evropu, a o tome mogu svjedočiti i arhivski dokumenti, ali i oni koji se sjećaju toga vremena.

Kontinuirane opstrukcije i politički pritisci

Kako danas vidite svoja postignuća na ministarskim mjestima u resoru zdravlja, te sporta i mladih?

ŠĆEKIĆ: Da bismo pričali o oba segmenta sistema, moramo imati u vidu da se pola vijeka nije ili se vrlo malo ulagalo u infrastrukturu, da je javno zdravstvo svjesno zapuštano i da je bilo na zadnjoj ljestvici prioriteta vlada prije 2020. godine, a da se ovih pet godina pristupalo sa oscilacijama u pozitivnom ili negativnom smjeru. Takođe, da se politički pristupalo ili se zaustavljao razvoj kadra, što se u potpunosti odražavalo na građane Crne Gore i na kvalitetnu brigu i zdravstvenu zaštitu.

O periodu moga obavljanja ove izuzetno zahtjevne funkcije najbolje govori izvještaj o mom radu, koji se, između ostalog, ogleda u izgrađene tri klinike u Kliničkom centru Crne Gore – Klinike za mentalno zdravlje, Klinike za dermatovenerologiju i infektivne bolesti, te Operativnog centra u Institutu za javno zdravlje, transformaciji dvije bolnice u Beranama i Kotoru u kliničko-bolničke centre, rekonstrukciji mnogih zdravstvenih ustanova i hitnih medicinskih pomoći. Posebno u davanju mogućnosti da se naši ljekari usavršavaju i napreduju kako u zemlji, tako i u najprestižnijim centrima u inostranstvu, sa više od 250 specijalizacija i supspecijalizacija i više od 50 ljekara koji su došli i dobili državljanstvo Crne Gore ili druge zakonom predviđene mogućnosti za nesmetan život i rad u Crnoj Gori.

Takođe su bila značajna ulaganja u osavremenjavanje zdravstvenih ustanova opremom, što je promijenilo uslove rada zaposlenih, podiglo nivo zdravstvenih usluga i zaštite naših građana, ali i stvorilo uslove za pacijente iz okruženja. Pripremljen je veliki broj krucijalnih projekata čija bi realizacija u potpunosti promijenila pristup zdravstvenom sistemu. Drago mi je da se jedan dio tih projekata već realizuje ili makar pominje, ali mora se mnogo više, s obzirom na to da se sredstva u budžetu za iste izdvajaju.

Koristim priliku da zahvalim svim direktorima zdravstvenih ustanova, ali i timu u Ministarstvu zdravlja koji je odolijevao raznim pritiscima ili opstrukcijama da se postignu veliki rezultati. O nekim suštinskim problemima ćemo drugom prilikom pričati, jer ne smijemo zanemariti „farmaceutsku mafiju“ i svjesno gušenje javnog zdravstva u korist privatnog, iako mislim da taj odnos mora biti partnerski.

Slična je situacija sa sportom i mladima. Zapuštena infrastruktura i nebriga, sa promašenim projektima i dvoranama koje prokišnjavaju, izgubljenim u vlasničkoj magli, lošim zakonskim rješenjem koje je proizvelo mnoge poremećaje i nepravde, a dalo mogućnost zloupotreba ili kretanja mnogo koraka unazad.

Na svim poljima se radilo, iako je bilo velike opstrukcije kako unutar ministarstva, tako i iz okvira sistema, kao i velikih pritisaka kriminalnih krugova i političkih struktura na funkcionisanje Crnogorskog olimpijskog komiteta, saveza i klubova širom Crne Gore. Raspodjele sredstava savezima koje su kasnile i do šest mjeseci. Mnoga obećanja bila su nerealna, a sve to je trebalo svesti na odgovoran nivo i moguće djelovanje i vraćanje sporta sebi.

U prethodnom periodu se moglo vidjeti mnogo toga kada je u pitanju priprema ili izgradnja infrastrukture, povećanje izdvajanja za saveze sa tri i po miliona na blizu sedam miliona eura, što je praktično duplirano. Na tome sam zahvalan predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i ministru finansija Novici Vukoviću, kao i svima koji će se prepoznati jer su dali veliki doprinos da se ovo realizuje kako se i očekivalo, o čemu će najbolje svjedočiti savezi. Pripremljena su rješenja koja bi u budućem periodu, kroz izmjene Zakona o sportu, pomogla unapređenju i osnaživanju crnogorskog sporta.

Segment mladih nije više formalni dio sistema, već se realizuju značajni projekti i mladi postaju nezaobilazan faktor našega društva. Projekat koji je realizovao Glavni grad, a odnosi se na jedan od najznačajnijih momenata uspješne kandidature za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, upravo je nastao na ideju i prijedlog Ministarstva sporta i mladih, koja je razvijena u komunikaciji i kvalitetnoj saradnji sa Centrom za omladinsku edukaciju Jugoslava Radovića i direktorom EYCA (Asocijacija evropske omladinske kartice) za jugoistočnu Evropu Manelom Sančezom.

(Pobjeda)