Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da iz ugovora o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici iz 2022. godine, koji je nedavno javno objavljen, nije moguće vidjeti ključne finansijske i tehničke podatke, te da je dokument „potpuno zatamnjen“, što, prema njegovim riječima, upućuje na prikrivanje korupcije.

Gostujući u emisiji Fakti na Adria televiziji, Knežević je naveo da se iz ugovora ne vidi ukupna cijena projekta, iznos konsultantskih usluga, kao ni specifikacija opreme, zbog čega smatra da je bolje da takav dokument premijer Milojko Spajić uopšte ne šalje Specijalnom državnom tužilaštvu.

„Zatamnjenost ugovora izaziva ozbiljne sumnje da se nešto skriva. To baca sumnju i na to da li postrojenje ispunjava EU standarde o kojima se govorilo“, kazao je Knežević.

On je poručio da građani Zete neće dozvoliti da se, na teritoriji njihove opštine i u blizini KAP-a, instalira još jedno postrojenje koje bi, kako je naveo, dovelo do „ekocida“, te da će pružiti pasivan otpor svakom pokušaju nametanja rješenja silom.

Knežević je upozorio da će, ukoliko dođe do policijske intervencije i represije nad građanima Botuna, na Predsjedništvu DNP-a tražiti napuštanje i lokalne i državne vlasti. Posebno je problematizovao činjenicu da potpredsjednik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević nijesu prisustvovali sjednici Vlade na kojoj je usvojen dokument o kolektoru, tvrdeći da za njega nijesu ni znali.

„Kakva je to Vlada koja skriva dokument od sopstvenih članova? Dokument se prvo pojavio u medijima, a tek onda u Vladi. To govori i o jedinstvu Vlade“, istakao je Knežević, dodajući da su pomenuti funkcioneri mogli intervenisati amandmanima ili predlozima rješenja da su bili upoznati sa sadržajem.

Lider DNP-a poručio je da će njegova partija sada procjenjivati kako će se ponašati u Skupštini. Naveo je da su do sada podržavali sve evropske zakone i da će to nastaviti, ali da će odgovoriti u parlamentu tamo gdje, kako je rekao, „postoje interesi onih koji izbjegavaju konsultacije“.

Govoreći o protestima u Botunu, Knežević je ocijenio da se država, umjesto borbe protiv kriminalnih klanova, fokusirala na šatore koje su mještani postavili. Naglasio je da svaka druga kuća u Botunu ima onkološkog bolesnika i da građani ne žele da im djeca obolijevaju niti da svakog mjeseca sahranjuju svoje sugrađane.

On je odbacio tvrdnje da je 31. decembar krajnji rok za početak projekta i naveo da tehnologija predviđena ugovorom, prema onome što se može vidjeti iz „zatamnjenog dokumenta“, nije u skladu sa EU direktivama. Upitao je i zašto se, ako je tehnologija bezbjedna, uopšte pominje monitoring.

Knežević je problematizovao i različite navode o cijeni konsultantskih usluga – od tri miliona, koliko pominje gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, preko šest miliona koje navodi direktor Vodovoda, do više od 13 miliona eura prema podacima CIN-CG. Smatra da se aneksom ugovora može mijenjati i tehnologija, a ne samo cijena.

Na kraju, ponovio je da bi Specijalno državno tužilaštvo trebalo da se uključi u ovaj slučaj i da pozove bivšeg gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića na razgovor, dodajući da njegovo ponašanje vidi ili kao strah od SDT-a ili kao pokušaj političkog repositioniranja.

Tagovi